Onaj prvi je svojom tvrdnjom prikupljao poene unutar svog glasačkog tijela, nastojeći predstaviti institucije koje predvode kadrovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kao efikasne i mnogo uspješnije u odnosu na one u drugom entitetu. Ovaj drugi je za svoj institucionalni aparat pokušao "iskamčiti" što više novca kojeg je Međunarodni monetarni fond (MMF) namijenio BiH.
Predstavnici MMF-a i zvaničnici BiH trebali bi se sastati 14. aprila da dogovore detalje aranžmana kroz instrument za brzo finansiranje. Međutim, u BiH još uvijek nema saglasnosti o raspodjeli najmanje 330 miliona KM, koliko bi trebali dobiti od MMF-a za potrebe borbe protiv pandemije koronavirusa i saniranja posljedice te pandemije.
Novac od dosadašnjih kreditnih aranžmana sa MMF-om se dijelio na način da entitetu RS pripada jedna trećina, a FBiH dvije trećine ukupnog iznosa. Za Dodika je to ovaj put neprihvatljivo, te insistira na drugačijoj raspodjeli "shodno krizi koja je evidentno gotovo ista i u RS-u i u FBiH".
- Mi smo očekivali da ćemo imati raspodjelu 60:40 vezano za FBiH i RS, s time što bi se pola procenta i sa jedne i sa druge strane dalo Brčko distriktu, koji nije uopće uključen u ovaj aranžman - izjavio je Dodik.
O raspodjeli se, kako je kazao, tek treba postići dogovor, a iznos novca kojeg bi entiteti dobili nije jedina prepreka koja stoji na putu ovom kreditnom aranžmanu. Tu je i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i potreba te stranke da kantonima u kojima vlada osigura što više novca.
- Budući sam član Fiskalnog vijeća, gdje se donosi konačna odluka za aranžman s MMF-om, moram reći da tamo nema suglasnosti između entiteta. No, tamo sam i jasno poručio kako se nikada neću usaglasiti s tim aranžmanom MMF-a ako u pismu namjere ne budu uključeni kantoni – kazao je ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda (HDZBiH) za Večernji list.
Kantoni, ocijenio je, moraju biti uključeni u dogovor, a svoju ocjenu temelji na tezi da je borba protiv koronavirusa pitanje zdravstva, te da je podijeljena nadležnost entiteta i kantona u oblasti zdravstva. Isti stav je ponovio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović na sastanku sa zvaničnicima te stranke sa entitetskog nivoa, insistirajući na "izričitom poštivanju nadležnosti".
Kako HDZBiH zamišlja "pravičnu" raspodjelu novca po kantonima, javnost je imala priliku posvjedočiti pri posljednjoj raspodjeli novca, koju je Vlada FBiH obustavila zbog kritika javnosti.
Kao što je Bevanda kazao, odluka je na Fiskalnom vijeću, kojeg, pored njega, čine predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, entitetski premijeri Fadil Novalić i Radovan Višković, te entitetski ministri finansija Jelka Milićević i Zora Vidović. Da bi Fiskalno vijeće donijelo odluku, za nju mora glasati najmanje pet članova i najmanje po jedan predstavnik konstitutivnih naroda u BiH. To u praksi znači da bez pristanka Fadila Novalića entitet RS ne može dobiti veći iznos nego što im pripada, ali isto tako i da HDZ-ovci Bevanda i Milićević mogu blokirati donošenje odluke ukoliko "kantoni ne budu uključeni".
Međutim, novac je prijeko potreban FBiH i svim njenim kantonima, a naročito entitetu RS. Insistiranje na zahtjevima i opstruiranje donošenja odluke i realizacije aranžmana neće naštetiti samo "drugoj strani", već će, primjera radi, Dodikov entitetski institucionalni aparat ostaviti bez novca, a isto tako i FBiH i njeni dijelovi u kojima HDZBiH crpi svoju političku moć.
Ustaljeni princip raspodjele, lišen politikantskih zahtjeva o učešću kantona, jedina je formula prema kojoj država BiH može sarađivati sa MMF-om, a trenutne okolnosti definitivno nisu prostor za "cjenkanje" i političko nadmudrivanje.