Visoke temperature štete svima i niko se ne osjeća ugodno na plus 40 stepeni. Naročito su ugroženi hronični bolesnici, a među njima ponajviše kardiovaksularni.

Prema riječima dr. Šekiba Sokolovića, specijaliste interne medicine i subspecijaliste kardiologije i reumatologije, tokom prošle godine u Bosni i Hercegovini registrirano je blizu 3.000 iznenadnih srčanih smrti.

- To su registrirani slučajevi, a brojka je sigurno puno viša. Zato bih onima koji se i po ovako esktremnim temperaturama vole šetati po gradu, pijaci, preporučio da to ne čine, jer postoji rizik od iznenadne srčane smrti. Podsjetio bih i da je i nagli ulazak ili skakanje u vodu, ako ste na moru, pored rijeke, jezera, zabranjeno, jer je i to rizik čak i za najzdravije. Nagla promjena temperature tijela dovodi do naglog sužavanja krvnih sudova, što prekida cirkulaciju krvi i može dovesti do infarkta. Znam puno takvih slučajeva - ističe Sokolović te savjetuje i izbjegavanje alkohola te pušenje.

Kada je riječ o kardiovaksularnim bolesnicima, Sokolovića dodaje da se posebno trebaju pripaziti oni koji boluju od koronarne bolesti, angine pektoris, infarkta miokarda, ali i osobe koje generalno imaju slabije srce.

- Temperatura zraka, koja prelazi 32 stepena Celzijusa i najzdravije ljudi dovodi u rizik, onda možete zamisliti šta to znači za jednog srčanog bolesnika. U takvim situacijama može doći od zgrušavanja krvi, pa je zbog prevencije dobro uzimati aspirin. To bi trebali raditi i najzdraviji - napominje Sokolović.

Savjetuje svima, ako su u mogućnosti, da ne izlaze vani tokom dana, naročito u periodu od 11 do 17 sati, a obaveze obavljaju u ranim jutarnjim i poslijepodnevnim satima.

- Nadležni bi trebali zabraniti rad na otvorenom. Svakodnevno možemo vidjeti radnike na građevini koji po vrelinama obavljaju građevinske poslove na ulici po zgradama. Rekao bih da su to "idealni" uvjeti za nastanak srčanih i moždanih udara. Tokom vrućina dolazi i do pada krvnog pritiska, a to uzrokuje pojačano lupanje srca koje pokušava da se oslobodi ekstremne temperature - navodi kardiolog.

Sokolović podsjeća da je u ovakvim vremenskim uvjetima povećan broj infarkta srca i moždanih udara.

- Sjetite se samo koliko je bilo smrtnih ishoda tokom nedavnog obreda hadža u Saudijskoj Arabiji. To je najbolji primjer kako ekstremno visoke temperature utječu na zdravlje srca. Osim preporuke da se ne izlazi vani, savjetovao bih i laganiju hranu, baziranu na voću i povrću, te manje obroke. Veoma je važno da se stomak ne optereti, jer u suprotnom i srce napornije radi. Preporučio bih i češće tuširanje mlakom vodom - kazao je Sokolović.