Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) uvrštena je među 100 centara za rak u Evropi u projektu INTERACT - EUROPE 100.

To znači da se Klinika za onkologiju u Sarajevu, prema riječima njenog šefa prof. dr. Semira Bešlije, u ovom trenutku nalazi među stotinu vodećih institucija u Evropi koje se bave tretmanom onkoloških pacijenata te da je ovim Klinika ušla u sistem kontinuirane medicinske edukacije sa ciljem da se kvalitet liječenja izjednači.

- Unutar tih 100 klinika postoji konsenzus i znanje koji će omogućiti da usluga prema pacijentima bude na identičnom nivou, jer jedan od osnovnih ciljeva koji je u vezi s onkološkom zdravstvenom zaštitom i koji je sebi zadala Evropska komisija između ostalog se odnosi i na izjednačavanje kvalitete zdravstvene brige koju pružamo našim građanima - ističe Bešlija.

Osim Klinike za onkologiju KCUS-a, na spisku je još devet klinika koje nisu iz Evropske unije.

- Ako pogledate boljem vidjet ćete da je istočno od nas prazan prostor, a mi smo zaista u prestižnom društvu. Do ovoga smo došli predanim radom, ali i konekcijama koje imamo. Zahvaljujući svemu tome uvršteni smo u projekat koji je finansiran novcem Evropske komisije - dodaje Bešlija.

No uspjeh Klinike za onkologiju u Sarajevu time je veći jer je postignut i pored neorganiziranog i neuređenog zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini kojeg prate brojne poteškoće, nedostatak kadra, opreme, lijekova.

- Upravo tako! Nadam se da će i ovo biti jedan od načina da uvjerimo ljude u BiH koji donose odluke i na federalnom i državnom nivou da se tretman onkoloških pacijenata mora staviti u prioritet donošenja odluka nositelja zdravstvene politike jer Evropska unija to je uradila prije pet godina. Mandat prošle Evropske komisije bio je obilježen inicijativom za poboljšanje nivoa zdravstvene zaštite pacijenata sa malignim bolestima i oni to nastavljaju i u ovom mandatu. Zaista ne vidim, ako imamo i malo pameti, nijedan razlog zašto ne uradimo isto. Još nismo jer oni koji donose odluke ne žele da čuju ono što im moji pacijenti i mi zdravstveni radnici poručujemo - naglašava Bešlija.

Ovakav uspjeh Klinici otvara nova vrata, prije svega, kako kaže Bešlija, u širenju nivoa znanja. No saradnjom sa nekima od vodećih institucija unutar Evropske unije podiže se i kvalitet usluga prema svojim pacijentima.

- Proces je naravno dvosmjeran, a to znači da i mi koji radimo u Klinici za onkologiju KCUS-a imamo znanja i vještine koje će poslužiti kolegama u Evropi. S druge strane, ono što je nama važno i u to smo sigurni jeste da je ovo jedan od prvih projekata u nizu. Imamo ozbiljnu namjeru da to proširimo. Mi smo već kao institucija prijavili nekoliko projekata. Mladi doktori sa Klinike intenzivno rade sa kolegama unutar Kliničkog centra kako bismo KCUS, kao najveći zdravstveni centar u BiH, uvrstili na mapu zdravstvenih ustanova koje koriste fondove iz Evropske unije. Bio bih jako sretan kada bi postojao neki segment društva u državi koji tako lagano i elegantno na ravnopravnom nivou participira sa institucijama sličnog nivoa unutar Evropske unije. Takav segment u ovom trenutku ne vidim, ali ako smo mi neko ko pravi model, spremni smo i na to - ističe Bešlija.

Klinika za onkologiju u Sarajevu na nivou je velikog onkološkog centra. Svaki dan kroz nju prođe više od 600 pacijenata. Na godišnjem nivou unutar tog sistema pruži se više od 100.000 različitih medicinskih usluga.

- Prema ovim parametrima, mi jesmo veliki onkološki centar, a sada smo dobili potvrdu da smo to i po znanju i nivoima vještina koje imamo. Neka ovaj naš uspjeh bude poziv onima koji odlučuju da učine sve kako bismo što prije stvorili bolje uvjete za pacijente na nivou cijele države, izbrisali liste čekanja za terapije i stavili tačku na nedostatak citostatika. Naši političari moraju shvatiti da apeli pacijenata i ljekara nisu hir, nego prioritet kojeg je sebi zadala i Evropska komisija kao jedini cilj kada je u pitanju rješavanje zdravstvenih politika. Ako to oni rade, ne vidim nijedan razlog zašto ne bismo i mi - zaključio je Bešlija.