Kakva je procedura obavještavanja o mogućim prirodnim nepogodama, postoji li sistem i je li zakazao 3. oktobra, pitali smo Denisa Hadžovića, direktora Centra za sigurnosne studije Bosne i Hercegovine.

Hadžović nam kaže kako bi prva instanca trebalo biti Ministarstvo sigurnosti BiH.

- Oni imaju taj operativni centar uspostavljen prije nekoliko godina. Oni bi trebali biti prva adresa. Potom da dalje spuštaju. Oni imaju skrinove u realnom vremenu, presjek. Ali očigledno da tu malo politički zapinje pa se svako snalazi na svoj način. Taj operativni centar uspostavljen je još uz podršku Vlade Norveške. Prvenstveno je bio namijenjen za požare, ali je onda preuzeo sve – dodao je.

To bi se potom, govori on, vertikalom trebalo spuštati ka nižim nivoima vlasti.

- Na entitetske civilne zaštite, odnosno kantonalne i lokalne. Općinske službe civilne zaštite bi potom trebale izaći na teren i neposredno sa građanima preduzeti sve adekvatne mjere – rekao je.

U okviru njega, pojašnjava dalje Hadžović, je trebao biti jedinstveni centar za uzbunjivanje.

- Nažalost, vidimo da svako ima svoj centar za uzbunjivanje, u Federaciji BiH i RS-u. Centar za koordinaciju civilne zaštite, koordinaciono tijelo u okviru Ministarstva sigurnosti, nažalost, nije do kraja zaživjelo. Aktivirano je bilo tokom koronavirusa. Počelo je nešto da radi, ali su onda kroz neko vrijeme naišli na određene političke probleme – navodi.

Hadžović je mišljenja kako je sistem zasigurno zakazao.

- Obavijest sama od Agencije za vodno područje Save, ali i ostalih agencija, trebali bi poslati nadležnim. Mislim da im je to obaveza, zasigurno državu obavijestiti, ali i Federaciju, u ovom slučaju.

Oni su dalje to trebali spustiti do kantona te lokalne zajednice. Kao što je to sad bilo u ovom slučaju. Vidjeli smo kako je trebao sistem funkcionisati kada se izvršila preventivna evakuacija stanovništva. U ovom prvom slučaju vidimo da se to olako shvatilo te da je tek na pritisak javnosti sistem počeo koliko-toliko funkcionisati – kazao je direktor Centra za sigurnosne studije BiH.

Također, i entitetski hidrometorološki zavodi su morali obavijestiti nadležne.

- To im je svrha. Njihova dužnost bi bila obavijestiti i organe, ali i institucije civilne zaštite koje postoje na entitetskim, kantonalnim i lokalnim nivoima. Samo upozorenje građana ne znači da je i obavezno djelovanje civilne zaštite. Očigledno, iz nekog razloga, sistem nije u funkciji.

Ništa nismo naučili ni iz 2014. godine, niti iz korone. Opet je sistem u haosu, kao što je bio i prije korone. Sada imamo sistem, maltene, još gori nego tada. Slabo učimo na greškama – zaključuje Hadžović.