Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine, koji je predložio zastupnik Naše stranke Predrag Kojović, sutra je pred Ustavnopravnom komisijom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zajedno s komentarima koje je dao i sam Sud Bosne i Hercegovine o predloženom nazivu i sjedištu budućeg apelacionog odjela, ali i o nadležnostima.

Za ovaj evropski zakon nije pribavljeno mišljenje Direkcije za evropske integracije niti je data procjena koliko će koštati njegovo provođenje, na šta je ukazao Zakonodavnopravni sektor bh. Parlamenta, a kritike na račun predloženog zakona ima i opozicija u bh. Parlamentu iz koje kažu da je teško popravljiv. O njemu će se Zastupnički dom izjašnjavati u četvrtak.

Kada su u pitanju nadležnosti, Sud BiH u komentarima napominje da su u Kojovićevom prijedlogu izostavljene dvije tačke jednog člana postojećeg Zakona o Sudu BiH.

- Sudu nije poznat razlog zašto iste nisu inkorporirane u tekst nacrta. Spomenute tačke nisu bile sporne u dosadašnjim stručnim raspravama.

lmajući u vidu i mišljenje OSCE-a BiH, po mišljenju Suda ne postoje smetnje da se iste vrate u nacrt zakona i to kao nadležnost Apelacionog odjeljenja Suda – piše u komentarima koje potpisuje v. d. predsjednice Suda BIH Minka Kreho.

Istaknuto je da je potrebno ove dvije izostavljene tačke inkorporirati ako je intencija da se održi ista nadležnost Suda.

Sud BiH je također ukazao da se fraza "šteta velikih razmjera" treba promijeniti u "štetne posljedice" jer je i Venecijanska komisija ocijenila izraz "šteta velikih razmjera" nepreciznim, te bi izostankom ove formulacije nadležnost Suda bila umanjena u odnosu na Zakon o Sudu koji je na snazi.

Tako bi u Kojovićevom zakonu trebalo pisati da je Sud dalje nadležan za krivična djela propisana zakonima FBiH, RS-a i Brčko distrikta kada ta djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državni i međunarodni subjektivitet, privredu ili izazivaju ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljednice po BiH.

Kada je u pitanju naziv i sjedište budućeg apelacionog odjela, Sud BiH na početku svog mišljenja navodi da bi prikladniji bio naziv Apelacioni sud ukoliko se (već) odvaja kao posebna drugostepena institucija na zasebnu lokaciju. Kojović, podsjetimo, predlaže da sjedište budućeg apelacionog odjela bude na Palama.

No s tim u vezi Sud BiH smatra da sjedište apelacionog odjela treba ostati gdje jeste, u kompleksu pravosudnih instiutcija na državnom nivou, jer postoje kapaciteti za to. To bi, ističu, bilo i finansijski efikasnije jer ne bi bilo potrebe graditi nove objekte.

S tim u vezi su podsjetili na mišljenje Venecijanske komisije da "međunarodni standardi ne ograničavaju diskreciono pravo BiH da zadrži sistem u kojem se žalbe razmatraju u posebnom odjeljenju unutar istog suda ukoliko to odjeljenje ima sve atribute sudskog tijela sa apelacionom nadležnošću".

- lz ovog je jasno vidljivo da spomenuta mišljenja suštinski ne osporavaju postojeću strukturu Suda, već se u njima ističe da bi osnivanjem Apelacionog suda, on "izgledao više nezavistan u odnosu na odjeljenje u postojećem sudu, te bi stoga stvorio veće povjerenje u pravosudni sistem".

Zbog svega navedenog, predlažemo da se Apelaciono odjeljenje Suda zadrži u postojećem sjedištu Kompleksa pravosudnih institucija (s obzirom na to da već postoje kapaciteti u Kompleksu koji bi u budućnosti mogli biti iskorišteni u cilju osiguranja fizičke odvojenosti dva suda), uz paralelne izmjene zakona koje će omogućiti instucionalnu i finansijsku odvojenost Apelacionog odjeljenja od Suda BiH - piše u komentarima.

Uz ovo, te uz paralelne izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH kojim bi bio predviđen direktan izbor sudija i predsjednika Apelacionog odjeljenja, "bilo bi omogućeno da sadašnje Apelaciono odjeljenje Suda, bez obzira na isto sjedište kao Sud BiH, funkcioniše kao nezavisno tijelo kroz osnivanje Apelacionog odjeljenja Suda u odnosu na Sud BiH".

Hoće li ovakav zakon i proći u četvrtak u bh. Parlamentu nije moguće procijeniti. Stranke koje nastoje praviti novu većinu imaju 19 od potrebne 22 ruke (Trojka, opozicija iz RS-a, NES, Naprijed).

SDA ovakav zakon neće podržati, a pitanje je šta će uraditi HDZ koji sličan "svoj" zakon ima u proceduri u Domu naroda.

Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA, istakao je da je predloženi zakon lošiji od postojećeg, te da im je neprihvatljiva prva verzija zakona jer umanjuje nadležnosti i sadži "još stvari" koje razbjaju Sud.

- Nema mišljenja Venecijanske komisije, Direkcije za evropske integracije niti tijela Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Ovo je sistemski zakon i teško je prihvatiti nešto bez mišljenja Ureda za zakonodavstvo i drugih čiji je to profesionalni posao. Zakon je teško popraviti amandmanima. Ništa ne rješava, samo razdvaja apelacioni odjel i kaže da VSTV imenuje predsjednika apelacionog odjela. Sud BiH ima već spremne prostorije, i nejasno je kako bi bila osigurana druga lokacija. Sporan je i sam naziv. U Mišljenu Evropske komisije se govori o zakonu o sudovima, a mi imamo zakon o Sudu BiH koji to nije. Ne znam što se bježi od zakona o sudovima. Vjerovatno to ne odgovara predstavnicima RS-a.

Ali jedna od dobrih stvari je što je predlagač pristao da se ide na skraćenu umjesto hitnu proceduru – dodao je Špago.