Liste lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine nisu izmijenjene još od 2019. godine. Koliko su pacijenti u FBiH time "zakinuti" najbolje govori činjenica da se u zemljama u okruženju liste lijekova revidiraju svakih šest mjeseci.

Pet godina pacijentima većeg bh. entiteta, među kojima su i oni sa najtežim oboljelima, poput malignih, dostupni su "stari", u mnogim zemljama prevaziđeni lijekovi, a zamijenjeni su boljim, učinkovitijim terapijama koje uspješnije liječe bolesti, produžavaju i poboljšavaju kvalitet života oboljelih.

Revidiranje liste lijekova u nadležnosti je Federalnog ministarstva zdravstva iz kojeg danas stižu ohrabrujuće vijesti. 

Dr. Nediljko Rimac, kadar HDZ-a 1990, koji je već 15. mjesec na čelu ovog ministarstva, za Faktor kaže "da je u završnoj fazi Esencijalna lista lijekova, koja će potom biti upućena u dalju proceduru, nakon čega će se pristupiti izradi liste lijekova Fonda solidarnosti".   

- Ono što je važno istaći jeste da nije samo u pitanju donijeti liste, nego i kad se one donesu, da budu na raspolaganju pacijentima kako se ne bi stvarale liste čekanja, što će biti naš sljedeći cilj. To prije svega zavisi od ljudi koji su odgovorni za donošenje budžeta, a to su Federalna vlada, Ministarstvo finansija, a posebno Parlament koji donosi i usvaja budžet. Prema tome, jedan posao je donijeti i imati listu za određene lijekove, a druga stvar je osigurati sredstva da se ta lista u potpunosti finansira, a ne da postoje liste čekanja - naglašava je Rimac.    

Belma Kapo, delegatkinja (SDP) u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kaže kako je najkritična situacija sa listom lijekova Federalnog fonda solidarnosti, na kojoj se nalaze svi citostatici koji su potrebni u liječenju onkoloških pacijenata, a koja nije revidirana od 2019. godine.

- Zamislite kada je jedna tako važna lista lijekova stara pet godina. Uporedit ću to sa sljedećim podatkom: naime, u jednoj godini se najmanje tri puta zanovi znanje onkologa u oblasti lijekova jer je to oblast koja u svijetu dosta dobro napreduje. Dakle, onkološkim pacijentima u BiH dostupni su "stari" lijekovi u odnosu na one koji su na raspolaganju oboljelima u Evropi. Alarmantno je da smo prešli u drugu polovinu 2024, a da još nije revidirana lista lijekova Fonda solidarnosti - ističe Kapo.

Kaže kako je važno naglasiti da se radi o posebnoj listi lijekova Fonda solidarnosti koju mnogi često miješaju sa listama A i B.

- Onkološki pacijenti imaju neku terapiju, ali je pitanje - kakvu? Ako može imati pet puta bolju, zašto da im to ne omogućimo i zašto bi pacijent u FBiH imao lošije lijekove? Toliko se godinama izdvaja za zdravstveno osiguranje da je zaista sramota da ne pratimo trendove zemalja Evropske unije, a usta su nam puna hvale kako ćemo u Evropu. Godina i po je kako je novi ministar zdravstva Rimac u mandatu, a mi još nismo došli do revizije liste lijekova Fonda solidarnosti - navodi Kapo.

Od 164 inovativna lijeka, koji su u posljednje četiri godine registrirani i samim tim dostupni pacijentima u zemljama Evropske unije, samo njih 12 na raspolaganju su oboljelima u BiH.

Od tih 12 lijekova, samo četiri su, prema riječima Ane Petrović, direktorice Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, nova onkološka lijeka i samo dva za rijetke bolesti.

- Možda su ostali inovativni lijekovi dostupni pacijentima u BiH preko interventnog uvoza ili ih možda oboljela osoba kupi, ali to nije "pravi put", a to je registracija lijeka, a potom da se on stavi na listu - ističe Petrović.

Dodaje "kako pacijenti u BiH minimalno pet godina kaskaju za modernim terapijama i lijekovima kakve imaju građani u zemljama okruženja".

- Često se govori kako je BiH mala zemlja, pa farmaceutske kompanije nisu zainteresirane. Kako je onda Slovenija uspjela postići evropski prosjek, kada je riječ o registraciji inovativnih lijekova. Prosjek Evropske unije je da su od 164 inovativna lijeka, registrirana 74. U Sloveniji su 72 takva lijeka registrirana, a u susjednoj Hrvatskoj 48. Stalno ponavljamo da se treba promišljati o strategiji, kakve lijekove i u kojim terapijskim skupinama želimo uvoditi našim pacijentima. Mi smo, kao inovativna industrija, svjesni da ne može, niti to tražimo, da se odmah uvedu skupi lijekovi i da se to nasumično radi. Ali ono što očekujemo je da se uspostavi plan i da nadležne institucije izađu sa informacijom da će, primjera radi, u toku 2025. godine raditi reviziju liste lijekova i da će na nju, u okviru svojih mogućnosti, pokušati staviti od tri do pet inovativnih lijekova. Bez inovativnog lijeka nema ni generičkih lijekova - kaže Petrović.

Sramotna je činjenica, naglašava Kapo, i to što u 21. stoljeću FBiH nema listu lijekova za rijetke bolesti.

- Možda smo jedina država u svijetu po tom pitanju, u Evropi sigurno jesmo. Čak i entitet RS u posljednje dvije ili tri godine ima listu lijekova za rijetke bolesti. Mi nemamo ni registar, ni strategiju, niti listu lijekova rijetskih bolesti. Ministarstvo zdravstva godinama nije odgovaralo na potrebe građana. Da li je ono potkapacitirano ljudskim resursima ili je razlog nešto drugo, ne mogu odgovoriti jer ministar Rimac ne dolazi na sjednice Doma naroda da bi nam odgovorio na pitanja koja mu želimo postaviti - navodi Kapo.

Na pitanje, kako je moguće da je u mnogim segmentima zdravstvo u RS-u bolje nego u FBiH, Kapo odgovara "da je činjenica da manji bh. entitet ima bolje zakonske propise".

- Što se tiče zdravstvene usluge, ne mogu govoriti jer ne znam, ali je činjenica da se u RS-u redovno zanavljaju liste lijekova. Možda donekle stoji činjenica da im je lakše jer imaju centralizovan sistem. Zato bi najbolje bilo da Federalna lista lijekova ima osnovni paket lijekova, listu za citostatike, rijetke bolesti i da kantoni to moraju poštovati, a ne da oni prave neke svoje liste - kazala je Kapo.