Kolektivna dženaza za devet žrtava zločina počinjenog nad civilnim stanovništvom sela Žulja i jedne iz Vranjevića klanjat će se u subotu, 14. juna, u novoformiranom šehidskom haremu.

Dženazu namaz predvodit će reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović, a dolazak su potvrdile brojne delegacije i zvaničnici iz javnog i političkog života u našoj zemlji.

Nakon 33 godine iščekivanja i traganja za istinom te devet godina kolebanja da li pokopati fragmente identificiranih dijelova tijela ili čekati dok nadležni državni organi ne pronađu i cjelokupne skeletne ostatke žrtava, porodice Ćatić, Mravić, Pirušić i Bašić odlučile su se da, ipak, kako je to čest slučaj i u Srebrenici, na taj način označe mezarove svojih najmilijih: Mehe (Alije) Ćatića, Mehe (Muje) Ćatića, Ibre (Juse) Ćatića, Ibre (Muje) Pirušića, Muje (Smaila) Zolja, Salke (Alije) Ćatića, Smaje (Mustafe) Ćatića, Rame (Selima) Ćatića, Šaćira (Jusufa) Mravića i Hakije (Smaje) Bašića.

- Radi se o fragmentima kostiju devet osoba, jedna ili dvije koščice, nema niti jedna cijela kost, koje su ekshumirane iz jame Lipovača nadomak Nevesinja. Identitet je DNA analizom potvrđen 2016. S obzirom da smo mi prije deset godina znali o kome se radi, nismo htjeli vršiti ukop jer smo bili mišljenja da će Tužilaštvo još manje raditi. Uvidjevši da oni po tom pitanju ne rade skoro ništa, odlučili smo se da organiziramo ovu dženazu - ističe Amir Ćatić, predsjednik Odbora za izgradnju šehidskog mezarja u Žuljima.

U selu Žulja, vojne formacije JNA i Vojske RS-a su 14. juna 1992. godine, četvrtog dana Kurban-bajrama, protupravno zarobile 37 stanovnika ovog sela, mahom staraca, starica, žena i djece, i odvele u logor u Nevesinju, nakon čega im se gubi svaki trag.

Ranijih godina pronađena su tijela tri ubijene žene, dok se o sudbini njih 22 još uvijek ništa ne zna.

U pripremi za kolektivnu dženazu, mještani sela Žulja su šest mjeseci revnosno radili na izgradnji kompleksa šehidskog mezarja. Izvršili su sve potrebne pripreme zemljišta, ogradnog zida šehidskog harema, uz koji su izgradili i mali park u čijem pročelju su istakli konzervirane ostatke porušene džamije i jarbole s državnim zastavama.

- To će nam značiti da možemo otići za Bajram, proučiti Fatihu našim najmilijima, iako će u mezaru biti samo jedna kost. Osjećaji su uzburkani, jer 33 godine čekamo da država, za koju smo se borili, uradi nešto. Mislim da Tužilaštvo to može efikasno uraditi. Svi mi znamo da je to učinila Nevesinjska brigada„ Vojske RS-a, u kojoj su bile i naše komšije. Kako se približava dan dženaze, sve je teže nositi emocije - kaže Amir.

Izgradnju šehidskog mezarja u Žuljima, osim mještana, pomogli su i njihovi prijatelji, privredni subjekti, Grad Mostar i zvaničnici kojima su upućivali zahtjeve za podršku.

Angažman i trud koji su uložili za uređenje šehidskog mezarja, na indirektan način je porodicama žrtava zločina vratio onu nužnu dimenziju dostojanstva.

Ismet Ćatić, koji će ukopati pronađene dijelove tijela svog babe, smatra da je ovo jedan od načina na koji se mogu odužiti svojom najmilijima.

- Nama je neopisivo to što ćemo imati gdje doći i proučiti Fatihu - kaže Ismet.

S obzirom da je ovo i jedino izdvojeno šehidsko mezarje u okolini Mostara, mještani sela Žulja se nadaju da će u nekim mirnijim društvenim okolnostima biti i mjesto koje će posjećivati obrazovne institucije, učenici i studenti i da će na ovom primjeru sagledavati važne lekcije iz neposredne prošlosti.

- Nije prvi put da ovo selo strada. Stradalo je i 1943. godine, kada je ubijeno desetak nedužnih mještana. Ovo mezarje će služiti kao podsjetnik da se to nikada i nikome više ne ponovi - ističe Ismet.

U povodu zajedničke dženaze, Grad Mostar je subotu, 14. juni, proglasio Danom žalosti. Kolektivnu dženazu, u čijem je protokolu predviđen doček tabuta i ispraćaj prema mjestu ukopa na Trgu Musala u deset sati, organizuje Udruženje civilnih žrtava rata Grada Mostara, na čijem je čelu predsjedavajući Gradskog vijeća Đani Rahimić.

Dženaza-namaz će se klanjati u Žuljima u 12 sati, a planirana su obraćanja mostarskog muftije Salem efencija Dedovića i reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazovića.