U Kanadi je ovog ljeta pokrenut portal canadianveritas.ca za istinu o ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Portal je namijenjen kanadskoj javnosti, kako je pojašnjeno, s ciljem da rasvijetli zbivanja na Balkanu iz 90-ih, kada su desetine hiljada kanadskih vojnika služili u ovdašnjim UN i NATO misijama.

-Tokom građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji, na područje Balkana poslano je ukupno 60.000 kanadskih vojnika. Od 1992. do danas obavljali su svoje dužnosti u misijama pod vodstvom UN-a ili NATO-a. Mi, Kanađani koji smo se okupili da pokrenemo Kanadski opservatorij Veritas, uvjereni smo da ni jedan čovjek, ni jedna istina i ni jedna priča ne bi smjeli biti zanemareni! – stoji u uvodnom tekstu portala.

Tekstovi su objavljeni na engleskom ili francuskom jeziku, kao službenim jezicima u Kanadi, a autori su Kanađani koji su bili direktni učesnici ratova na Balkanu. Počasni urednici portala su umirovljeni general i bivši komandant sektora Sarajevo UN mirovnih snaga u BiH Lewis MacKenzie, ekonomist i profesor emeritus Sveučilišta Ottawa Michel Chossudovsky, posljednji kanadski ambasador u Jugoslaviji James Bissett, historičar Colin Campbell te vojni analitičar i izdavač vojnog magazina "Esprit de Corps” Scott Taylor.

Tekstovi na portalu podijeljeni su u tri sekcije: "Srbija – Kosovo", "Bosna i Hercegovina" te "Hrvatska". Od desetak izloženih tekstova iz hrvatske sekcije, većina ih je posvećena zbivanjima u Medačkom džepu iz septembra 1993. godine, kada su se kanadske mirovne snage oružano sukobile s Hrvatskom vojskom. Glavna teza tih članaka je da su kanadski vojnici uspjeli zaustaviti i spriječiti Hrvatsku vojsku u etničkom čišćenju Srba tokom bitke u Medačkom džepu.

Dva teksta se odnose na težak poslijeratni položaj Srba u Hrvatskoj – članak "Građani drugog reda: hrvatski Srbi", te onaj naslovljen s "Hrvatska nije zaštitila srpske izbeglice: Etnička diskriminacija usporava povratak izbjeglica". U oba slučaja posrijedi su izvještaji Human Rights Watcha (HRW), izvorno objavljeni još 1999. i 2003. godine, u kojima se konstatira da hrvatski Srbi često nisu u mogućnosti iskoristiti najosnovnija prava koja bi trebali imati kao hrvatski državljani - od prava na život u vlastitim domovima do prava na mirovinu – odnosno da hrvatske vlasti namjerno ometaju i otežavaju povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku.

Iako iskazi kanadskih vojnika zvuče živo i uvjerljivo, sjenu na vjerodostojnost kanadskog portala baca očiti fakt da se nesrpske narode prikazuje kroz njihovu tamnu stranu i počinjene ratne zločine, dok je srpski narod prikazan kao žrtva zapadnog pomaganja Hrvatima, Bošnjacima i Albancima.

Tako se u sekciji "Srbija – Kosovo" najveća pažnja posvećuje "trgovini ljudskim organima" koju su navodno organizirale albanske vlasti nad ubijenim Srbima, dok se srpski zločini na Kosovu gotovo i ne spominju.

U sekciji o BiH se notira da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 2015. godine napadnut u Srebrenici, ali se ne navodi njegova četnička prošlost i huškački govori protiv nesrpskih naroda iz 90-ih godina. 

Upada u oči i videosvjedočenje bivšega kanadskog ambasadora u Jugoslaviji Jamesa Bissetta kako "nije istina da su Srbi počeli rat", već je istina da su oni "htjeli živjeti u Jugoslaviji, a ne u muslimanskoj državi".

Kanadski portal definitivno najviše zakazuje po pitanju Srebrenice, jer se u više tekstova tvrdi – suprotno presudama Haškog suda - kako "Srbija nije kriva za genocid", odnosno da Srebrenica jest bila "užasna tragedija, ali ne i genocid".

U tom smislu indikativan je prilog generala MacKenzieja, koji opisuje kako su u Srebrenici izdvojeni svi muškarci i stariji dječaci, dok su žene i djeca pušteni, te zaključuje:

-Ako činite genocid, ne puštate žene, jer su one ključne za opstanak grupe koju pokušavate eliminirati.

Ko su počasni urednici ovog portala, zbog čega itekako ima argumenata sumnjati otvoreno u njegovu pristrasnost, kao i da je cilj u konačnici skidanje odgovornosti sa Srbije i Srba za počinjene ratne zločine.  

Prije 13 godina, Kantonalno tužilaštvo Sarajevo pokrenulo je istragu protiv generala Lewis MacKenzija na osnovu svjedočenja više žena koje su potvrdile da je kanadski general tadašnji komandant UN snaga u BiH dolazio u logor, zloglasni motel "Sonja" u Vogošći, gdje je prisustvovao, ali i sam silovao zarobljenice. MacKenzi je rekao tada da se ne obazire na to, jer ga je istraga koju je proveo UN oslobodila krivnje. General se skrivao iza imuniteta koji mu je omogućila međunarodna zajednica. Osim što je bio obuhvaćen istragom za silovanja, kanadski general je ostao dosljedan svih ovih godina svojoj politici da Srbi nisu krivi za genocid u Srebrenici. 

Profesor emeritus Sveučilišta Ottawa Michel Chossudovsky je autor studije "NATO agresija na Jugoslaviju: Ko su ratni zločinci?",  odlikovan je Zlatnom medaljom za zasluge, 2013. godine, povodom Dana državnosti Srbije, odlukom tadašnjeg predsjednika Tomislava Nikolića.

-O Haškom tribunalu mislim sve najgore. Zato i citiram dokumenta relevantnih izvora prema kojima su najstrašnije zločine u BiH počinili islamisti, sa punom podrškom Zapada - jedna je od izjava ovog kanadskog profesora. koji je bio pristao da se pojavi kao svjedok odbrane u haškom procesu protiv Slobodana Miloševića, ali nije došao u sud jer je smatrao da se Milošević ne može sam braniti, već da su mu potrebni advokati. 

Posljednji kanadski ambasador u bivšoj Jugoslaviji  James Bissett svjedočio je 2006. godine u odbranu Slobodana Miloševića. Tada je u haškoj sudnici između ostalog rekao:

-Dok sam bio ambasador Kanade u bivšoj Jugoslaviji, od oktobra 1990. do juna 1992. godine, uvjerio sam se da tadašnji predsjednik Srbije, Slobodan Milošević, čini sve što može da bi očuvao Jugoslaviju kao jedinstvenu državu i sarađuje sa međunarodnom zajednicom kako bi se obustavilo nasilje. Zbog toga sam došao da svjedočim u odbranu Miloševića, kao privatna osoba a ne kao predstavnik kanadske vlade. 

Bisset je uputio i pismo Tribunalu u kojem ga je optužio da je "politički a ne pravosudni sud", čiji procesi imaju "karakteristike staljinističkih sudova". U jednom članku Bisset je glavnu tužiteljicu Carlu del Ponte uporedio sa Hitlerovim tužiocem Fisslerom.