Oko 2,2 milijarde KM planirane su kako bi do kraja 2027. godine bio realiziran novi petogodišnji strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine, a najveći iznos, oko 1,1 milijardu KM treba biti iskorišteno za direktna plaćanja poljoprivrednicima.

Ovaj dokument, koji je obuhvatio period od 2023. do 2027. godine naći će se pred zastupnicima Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2. aprila, a nakon što ga je usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Novac je planiran iz budžeta države, entiteta, kantona i Brčko distrikta, a dio iz međunarodne pomoći.

Strateški plan ruralnog razvoja konstatuje probleme, te mjere za poboljšanje stanje i dostizanja ciljeva koji vrlo lijepo zvuče. No slični ciljevi i mjere bili su sadržani i u strategiji ruralnog razvoja za period od 2018. do 2021. godine. Taj četverogodišnji plan bio je težak nešto više od milijardu KM.

- Ništa se nije uradilo. Nema ni pristupa evropskim fondovima, IPA-i, a prilika je da se ni dalje neće ništa dešavati dok se god ne osposobe agencije za plaćanje. Dotad će strategija ostati mrtvo slovo na papiru – ocijenio je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

U novom strateškom planu istaknuto je da je Bosna i Hercegovina 2020. godine imala oko 2,2 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, pola obradivog, a pola su livade i pašnjaci. Od ovog obradivog zemljišta, 34 posto nije obrađeno.

- BiH ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe vlastitog stanovništva zbog čega uvozi gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda. S druge strane, BiH ima neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta i drugih resursa za poljoprivrednu proizvodnju, što predstavlja propuštanje značajnih ekonomskih koristi i mogućnosti većeg i produktivnijeg zapošljavanja ruralnog stanovništva – piše u strateškom planu kojeg je u proceduru uputilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a na kojem su radila i resorna ministarstva entiteta i Brčko distrikta.

Nadalje, kako i piše, važeće entitetske i strategija Brčko distrikta, kao i zakonodavni sektor, dobro su postavljeni, ali izostaju konkretne akcije. Navodi se da previše ima lokalnih udruženja poljoprivrednika, a onih na nivou kantona, entiteta ili države premalo.

Konstatovano je da je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008. godine proizvođačima formalno otvoren pristup ogromnom i bogatom tržištu Evropske unije, ali vrlo rigoroznim sanitarnim i fitosanitarnim zahtjevima u oblasti sigurnosti hrane bh. proizvođači ne mogu uvijek odgovoriti na adekvatan način.

Bosna i Hercegovina zbog nedostatka političkog konsenzusa u BiH još ne koristi, u okviru IPA-e, instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj – IPARD, također ima nepovoljan trgovinski bilans poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, a jedna je od rijetkih evropskih zemalja koja i dalje nema podatke o ekonomskim računima u poljoprivredi.

- Poljoprivredna proizvodnja se odvija na malim, usitnjenim zemljišnim posjedima. Tehnološka i ekonomska znanja farmera su na niskom nivou, primjena agrotehničkih mjera nedovoljna, farme su nedovoljno opremljene. Ogromna većina obradivog zemljišta se ne navodnjava, nizak je nivo zaštite od vremenskih nepogoda, što rezultira niskim i nestabilnim prinosima, a to u kontekstu klimatskih promjena predstavlja veliku prijetnju razvoju sektora. Nivo organizovanosti i saradnje među proizvođačima nije zadovoljavajući, kao i među ostalim akterima u lancu vrijednosti. Nedostaju kapaciteti za prihvat, doradu, skladištenje, hlađenje i pripremu proizvoda za tržište. Prosječni prinosi najvažnijih žitarskih kultura u BiH značajno su niži u odnosu na prinose koji se postižu u EU – piše u strategiji.

Sve ovo se planira promijeniti kroz 12 mjera.

Između ostalog, ono što je u planu jeste da podsticaji budu davani po jedinici korištene površine zemljišta u biljnoj proizvodnji, odnosno po uslovnom grlu u stočarskoj proizvodnji, umjesto da se vežu za količine proizvoda.

Kao mjera se navodi i podrška investicijama, između ostalog za eksploataciju i preradu drvne mase iz vlastitih šuma jer većina porodičnih poljoprivrednih gazdinstava posjeduje i šume, za mehanizaciju, zasade voća i vinove loze, nabavke protivgradnih mreža, plastenika i opreme za uzgoj ribe.

U planu je podrška uređenju tržišta i položaja poljoprivrednih proizvođača u lancu vrijednosti, podrška razvoju ruralne infrastrukture i poboljšanje dostupnosti usluga seoskom stanovništvu poput pošti, interneta, domova zdravlja, banaka.