U toku je velika operativna akcija pravosudnih i policijskih organa u BiH, a "krasi" je zvučan naziv - operacija "Noj". Provode je državno Tužilaštvo i Sud i sve državne policijske agencije.
Zvanično je počela još krajem februara, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine izrekao nepravosnažnu presudu Miloradu Dodiku, kojom ga osuđuje na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Presuda je na Dodika i njegove saučesnike djelovala kao zvuk startnog pištolja da upregne sve svoje resurse i krene u otvoreni napad na državu i njene institucije.
Glavno oružje - Dodiku, ali i njegovim političkim partnerima odani kadrovi, što u državnim, što u entiteskim institucijama.
Odgovor države, izuzevši možda jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine, mogao bi se svesti na dvije riječi: "Ko će?".
Najglasniji "Evo, mi ćemo", "Ma samo ako...", "Neka znaju da ćemo..." - naravno oni koji ni po kojem osnovu niti su nadležni, niti šta mogu uraditi.
Oni koji trebaju i moraju pjevuše onu Rundekovu "Ja bih mog'o da mogu". Jer "sigurnosni rizik". Procijenio ga Dodikov čovjek, koji je, kako mu je i naređeno, "posljednji napustio brod koji tone".
Milorad Dodik i njegovi saučesnici i zvanično su osumnjičeni na napad na ustavni poredak države. A oni onda jedinoj policijskoj agenciji nadležnoj da ih hapsi "zabrane rad u RS-u". Agencija, na čelu koje, kako rekosmo, sjedi Dodikov čovjek, tome se bespogovorno (osim ako ste naivni na levelu Predraga Kojovića) povinuje. Nakon što mu kupi nešto vremena i pobrine se da se slučajno ne bi ko prevario pa krenuo da hapsi, povuče se s tog mjesta, priča se - u dogovoru s Tužilaštvom. Skrasi se, a gdje drugo nego u MUP-u RS-a, istom onom MUP-u koji istovremeno Dodika i ostale s dugim cijevima štiti od hapšenja.
I kao da nije dovoljno što se Dodik i njegovi saučesnici ismijavaju s državom tako što sjede u RS-u i čekaju ko će preuzeti "sigurnosni rizik" i doći da ih uhapsi, odlučuju se da idu korak dalje. Dosadno, brate, to čekanje. Da probamo mi šta isprovocirati, pa ako prođe-prođe, misle se Dodik i ostatak bjegunačkog tria fantasticusa.
Najprije, kao probni balon, u Beogradu "osvane" Nenad Stevandić. Kuda, kako - ne zna se. Spominju se neki splavovi, ilegalni prijelazi, dok on s TV-ekrana poručuje kako su mu "policajci salutirali" kad se vraćao.
Granična policija pravi se mrtva. Na upite novinarima danima niko ne odgovara. Svi poručuju da istražuju, provjeravaju, utvrđuju... O svemu će blagovoremeno obavijestiti javnost. Prekosutra. Malo prekosutra.
Nakon što se Dodik vrati iz Izraela, gdje je isto tako završio "zna se, ali se ne zna kako". "Neko" digao rampu, pet vozila pod rotacijom projurila VIP trakom bez zaustavljanja, a Granična policija "pregledava videonadzor i istražuje šta se desilo". Direktor veli, novinari postavljaju neobična pitanja. Ministar sigurnosti nije nadležan za policijsku agenciju koja je u njegovoj direktnoj nadležnosti.
Ministarstvo vanjskih poslova ni slova o eventualnoj protestnoj noti Izraelu, koji "hladno" poziva negatora genocida da priča o antisemitizmu, zbog čega istaknuti jevrejski mislioci otkazuju prisustvo, o obavještavanju te države da se radi o bjeguncu od zakona također. Radije "glume" pirate.
Tužilaštvo BiH, u vrijeme ovakve krize u državi, nezvanično, jer ipak nije petak poslije 14 sati, poručuje kako će od Suda zatražiti raspisivanje međunarodne potjernice. Vidjeli na TV-u da je Dodik u Izraelu. Za pretpostaviti je da će i to "blagovremeno" uraditi, baš kao što su i centralnu potragu raspisali šest dana nakon određivanja pritvora. Pa nakon što su novinari "provalili" priču, maknuli (ne)postupajućeg tužioca iz tima.
Pitali smo ih da li su od Suda zatražili raspisivanje Interpolove potjernice za Dodikom. Odgovor, očekivano, dobili nismo. Sud, također, šuti. Ranije su nas upućivali da sve što nas zanima pitamo Tužilaštvo jer "istraga je u njihovoj nadležnosti". Kobiva da ne bi nešto i oni otkrili, pa "zeznuli".
Dok se oni izdopisuju, pa kurir pređe s kraja na kraj zgrade, Dodik će se vjerovatno i vratiti iz Izraela, a onda međunarodna potjernica više važiti neće. Piši propalo. A sve po zakonu i PS-u.
Jer ako radiš, možeš i pogriješiti. Zato najbolje "nahraniti kerove i ne dirati ništa". A plaća ide. Pa neka je i šest-sedam hiljada, samo nek' je redovna.
Odgovornost, smjena, ostavka - misaone imenice u BiH
Operacija "Noj" ide svojim planiranim tokom.