Tri decenije nakon završetka ratnog sukoba u Bosni i Hercegovini potrebno je uvesti izučavanje genocida u nastavne planove i programe te nastojati graditi ambijent u kojem će svi građani biti jednaki, kazale su majke Srebrenice na panelu uoči obilježavanja 30. godišnjice.

Drugi dan međunarodne konferencije "Obrazovanje i istraživanje genocida", koja je organizovana u Memorijalnom centru u Potočarima, počeo je panelom "Borba za pravdu: Pravo na sjećanje", na kojem su o svom putu nakon rata govorile majke Srebrenice iz četiri udruženja.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa", rekla je da je prošlo 30 godina kako nose bol u svojim srcima i duši, ali da moraju nastaviti s borbom jer znaju da su njihova djeca nevino ubijena u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN) dok je svijet to samo posmatrao. Danas svijet nijemo posmatra, kako je navela, majke Ukrajine i Palestine kako plaču za svojom djecom.

- Nisu nam ubijali samo djecu, već i uspomene. Mi smo djecu odgojile bez mržnje i osvete. To je pobjeda majki Srebrenice - kazala je.

Subašić se osvrnula i na trnovit put nastajanja mezarja i insistiranja majki da to bude upravo u Potočarima. Smatra to svetim mjestom majki, jer se tu nalaze nišani i mezari njihovih najmilijih.

Fadila Efendić, predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice", kazala je da su tokom genocida ubijeni njen sin jedinac i suprug, ali da ona nakon rata nije mogla stajati po strani.

- Plače mi se, ali moram da dokazujem istinu i pravdu, da svijet zna šta se desilo - rekla je Efendić.

Put majki je dug, trnovit i još uvijek traje, pojasnila je i predsjednica Udruženja "Žene Podrinja – Bratunac" Šuhra Sinanović, koja je u mezarju u Potočarima ukopala 20 članova porodice. Posmrtne ostatke svog supruga nikada nije pronašla. Navela je da su se u njihov rad uključile i mlade generacije.

- Uvijek kažemo da se nikada nikome ne ponovi, a nova ratišta se otvaraju na drugim stranama - dodala je Sinanović.

Izrazila je zabrinutost jer, 30 godina nakon počinjenja genocida, na polju obrazovanja ništa nije urađeno.

Nura Begović, predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice", pojasnila je da su pravosudne institucije u BiH susretljive u procesu dostizanja pravde, koji je, prema njenim riječima, jako spor. Dodala je da je donesen zakon za nestale osobe, kao i zakon koji se odnosi na negiranje genocida, ali koji se ne poštuju.

- Nema tu popusta. Ne smiju da se dese manipulacije, a to se dešava kroz politiku, treba zadovoljiti pravdu… Nama naše niko ništa ne može vratiti. Kad se neko kazni što je počinio, neće sigurno to više uraditi - kazala je.

Efendić je rekla da majke trebaju podršku, vjetar u leđa i zaštitu, kao i povratnici.

- S dosta problema se suočavaju povratnici, ko želi da zna, on zna. Nije baš lako, nije jednostavno. Kao i svaki građanin, željela bih da svi imamo ista prava, a ne da se dijelimo ko je povratnik, a ko mještanin - kazaala je te dodala kako je njena želja da stanovništvo živi u normalnom ambijentu, što je izazovno s postojećim podjelama.

Subašić je tokom panela pozvala na zajedničku borbu za istinu.

- Pozvala bih vas sve da se zajedno borimo protiv mržnje, laži i negiranja genocida - kazala je Subašić, piše Detektor.