Prema riječima prof. dr. Teufika Goletića, šefa Laboratorije, uzorci se čuvaju na minus 80 stepeni Celzijusa dok Laboratorij ne dobije hemikalije neophodne za kompletiranje postupka sekvencioniranja.

Zbog nedostatka interesa obustavljeno sekvencioniranje

- Zbog nedostatka interesa, a rekao bih i volje nadležnih institucija, sekvencioniranje je nalažost obustavljeno, što smatram velikom pogreškom. Da li je to zbog toga što smo u periodu godišnjih odmora, pa oni koji bi mogli nešto napraviti nisu na svojim radnim mjestima, ili je u pitanju nešto drugo, ne znamo. Nažalost, izgleda da nismo izvukli odgovarajuće pouke iz prethodnog, rekao bih, devastirajućeg epidemijskog vala. U maju ili junu, preko UNDP-a, dobili smo potrebne hemikalije i reagense za obradu 40-tak kliničkih uzoraka i oni su namjenski i utrošeni. Upravo zahvaljujući toj podršci, te u tom kontekstu i angažmanu dr. Gorana Čerkeza, pomoćnika federalnog ministra zdravstva, bili smo u stanju detektirati istovremeno prisustvo i delta i gama varijantnog soja u BiH. – ističe Goletić.

Prof. dr. Teufik Goletić, virusolog

Do danas je u BiH, u različitim periodima epidemije, detektirana cirkulacija četiri varijantna soja koronavirusa – alfa, beta, gama i delta, i svi oni, ističe Goletić, spadaju u grupu sojeva koji izazivaju globalnu zabrinutost.

- Realno je očekivati da je trenutno dominantan delta soj, koji se lakše prenosi i koji će sasvim sigurno u narednom periodu rezultirati ozbiljnijem broju zaraženih. Ono što pruža tračak optimizma jeste da je u BiH krenula opsežnija imunizacija stanovništva. Više od 460.000 utrošenih doza vakcina samo na području Federacije BiH, naravno da nije dovoljan broj, ali ide u prilog činjenici da se stvari polako kreću naprijed – dodaje Goletić.

Virusolog je upozorio na činjenicu da su se ljudi tokom ljeta poprilično opustili, a kao rezultat toga, ali i velike fluktuacije ljudi iz inostranstva, u BiH se posljednih dana bilježe trocifreni brojevi dnevno zaraženih, a i brojke preminulih nažalost polako rastu.

Naveo je i činjenicu slabog odziva ljudi na vakcinaciju i upozorio da će u narednom periodu brojke zaraženih ozbiljnije rasti.

- To će sigurno promijeniti svijest ljudi i vjerujem da će mnogi ipak otići da se vakcinišu. Ako to ne napravimo svi zajedno onda sasvim sigurno u narednim mjesecima možemo očekivati scenarij sličan onome kojeg smo imali u proljeće. No, gajim optimizam da se taj scenarij, odnosno njegov obim, ipak neće dogoditi, prije svega zbog onih koji su se u međuvremenu vakcinisali ili će to uraditi ovih dana, ali i onih koji su preboljeli COVID-19 – navodi Goletić.

Na pitanje, kakva su njegova predviđanja za predstojeće jesen i zimu, Goletić odgovara da ne treba biti posebno pametan, dovoljno je, kako kaže, pratiti šta se dešava u drugim državama.

- Ako se, nakon ovog periodu opuštanja, svjesnost ljudi o opasnosti koja nam prijeti podigne i ako zaista na djelu budemo imali masovnu vakcinaciju, mislim da imamo razloga za optimizam. Imajući u vidu duljinu trajanja vakcinalnog imuniteta te s tim u vezi proboj imuniteta kojeg imamo priliku vidjetu u državama koje su svojevremeno prednjačile u vakcinaciji, poput Izraela, SAD-a, Velike Britanije, masovna imunizacija upravo u ovih mjesec ili dva, mogu nas dovesti u poziciju da jesen i zima ne budu tako „strašni.“ Ako se to ne desi, i ako budemo i dalje pravili greške koje smo imali krajem prošle i početkom ove godine, onda se bojim ponovljenog, u javno-zdravstvenom smislu, devastirajućeg scenarija. Kad pominjem greške, sistem nazdora SARS-CoV-2, po mom shvatanju, je nezadovoljavajući, kako u kvalitetu, tako i u kvantitetu. Kad pominjem kvalitet, mislim da je aspekt sekvencioniranja neopravdano i nedopustivo zapostavljen. Da biste znali s čim se nosite, morate prije svega gledati, ako ne gledate, ne vidite, ako ne vidite, ne možete pravovremeno reagirati, što nas u konačnici dovodi u poziciju da uvijek kasnimo – kazao je Goletić i dodao:

- Mi smo prošle godine, stjecajem okolnosti i angažmanom nekolicine ljudi iz KS FMZ i naše Laboratorije, imali pravovremeno upozorenje da nam se u proljeće sprema dominacija alfa soja. Uprkos tome, prilično smo se komotno odnosili sa nažalost posljedično preopterećenim zdravstvenim sistemom, a znamo čime je to sve rezultiralo. Greška je i različit pristup u provođenju epidemijskih mjera u pojedinim administrativnim jedinicama u državi, prvo u FBiH i RS-u, a potom i u kantonima. Znate da smo imali vrlo različite mjere, uprkos neohrabrujućim brojkama u kantonima koji se nisu pridržavali ili su tek parcijalno provodili neke od protivepidemijskih mjera preporučenih od strane KS FMZa. To je situacija koja će nas, ako je ozbiljnije ne promijenimo, dovesti u poziciju da opet govorimo samo o posljedicama. Mislim da ne djelujemo dovoljno proaktivno, pandemija još nije prošla – istakao je Goletić.

Osvrnuo se i na odbijanje ljudi, koji zbog straha od posljedica, ne žele primiti određene vakcine.

- Po ko zna koji put ponavljam, "najbolja je ona vakcina koja nam je dostupna." Drago mi je da smo u poziciji, makar u nekim dijelovima države, da možemo birati vakcinu. Ali tu ne treba stati, vakcinišite se! Sa aspekta onoga šta vakcina treba da napravi, a to je sprečavanje težih oblika bolesti, smanjenje broja hospitaliziranih, i na kraju smanjenje stope smrtnosti, sve vakcine koje su nam dostupne su i dovoljno dobre i dovoljno sigurne. Mi trenutno najviše imamo AstraZeneca i Sinopharm vakcine. Obje vakcine su odlične, a ako će pomoći – ja sam se vakcinisao Sinovac vakcinom koja je u tom trenutku bila i jedina dostupna. Oni koji spadaju i kritične kategorije, pri odabiru vakcine, mogu se i trebaju posavjetovati sa svojim ljekarom, ali je važno da se što prije vakcinišu – naglasio je Goletić.

Da li su nam turisti donijeli nove sojeve

S obzirom da je glavni grad BiH pun turista, zanimalo nas je da li postoji mogućnost da su oni sa sobom donijeli neke nove varijantne sojeve koronavirusa?

- To se ne može isključiti i to i jeste najčešći način na koji se ti sojevi "distribuiraju" širom svijeta. U kojom mjeri jesmo ili nismo bili u prilici da ih "uhvatimo," o tome se može govoriti. Mislim da smo na graničnim prijelazima, odnosno u politikama, načelima i uvjetima prelaska granice mogli uraditi nešto više. No, vlasti i u ovakvim situacijama žele napraviti balans između onog što jeste zdravlje i prioritet, i onoga što je ekonomija. To je rizik s kojim se svugdje u svijetu, pa i kod nas, svjesno ušlo. Zasigurno da ćemo svi, ne samo BiH nego i u državama regije, ali i šire, trpiti posljedice toga – kazao je Goletić.

Na kraju razgovora Goletić se osvrnuo i na delta plus varijantni soj koronavirusa.

- Realno puno ozbiljniji problem je klasični delta soj, čije smo prisustvo detektirali i koji je, vjerujem, trenutno dominantan cirkulirajući soj. Naime, stepen transmisije delta plus soja i njegov antigeni profil, odnosno rezultirajući učinak u smislu jačine kliničkih manifestacija, nešto su ispod, rekao bih, kapaciteta klasičnog delta soja. Riječ je o mutacijama kojima virus nastoji uspostaviti balans između organizma i sebe kako bi produžio bivstvovanje u ljudskoj populaciji. U svakom slučaju, mišljenja sam da je u ovom trenutku za nas puno ozbiljniji klasični delta soj – zaključio je Goletić.