Kupovina zgrade Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine odnedavno je pod lupom parlamentarne Komisije za borbu protiv korupcije, u skladu sa zaključkom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Kao prvi korak ova komisija je zatražila informacije o toku realizacije projekta smještaja UIO u Banjoj Luci koji se razvlači već 17 godina.
Odgovore su dostavili Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine i sama UIO.
Njih će parlamentarna komisija razmatrati na svojoj sutrašnjoj sjednici.
Zahtjev Komisije za borbu protiv korupcije za informacijama izignorisali su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu Borjana Krišto (HDZ), i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu SNSD-ov Srđan Amidžić.
Iz Ureda za reviziju instiucija BiH poredali su svoje nalaze počev od 2015. godine, zaključno sa onim šta su zatekli u 2023. po pitanju projekta smještaja UIO.
Iz njihovih nalaza vidi se kako je projekat sa prvobitnih 37,9 miliona KM skočio za skoro troduplo, na 103,4 miliona KM. To se desilo tokom aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH.
Državni revizori pišu da je u 2015. bilo raspoloživo 37,9 miliona KM za kupovinu objekta za smještaj UIO u Banjoj Luci. Nije bilo nikakve realizacije niti je revizorima predočeno zašto. U 2016. novac je i dalje stajao. Konstatovano je kako je u 2014. bio jedan javni poziv, ali jedina ponuda je bila neprihvatljiva za UIO jer im je ponuđeno zemljište za gradnju, a ne gotov objekat.
U 2017. su bila dva javna poziva. U njima je precizirano da udaljenost objekta koji bi kupili može biti maksimalno tri kilometra od sadašnjeg sjedišta Uprave, što su revizori cijenili kao uvjet koji može ograničavati konkurenciju. Bila je precizirana i kvadratura. Oba javna poziva su poništena jer nije bilo prihvatljivih ponuda.
Godina poslije je prošla bez promjena. Revizori su konstatovali, između ostalog, da im nije prezentovana analiza tržišta nekretnina kako bi se utvrdila realna ponuda. I u 2019. je izostalo proaktivno djelovanje. Iz UIO su tvrdili da su pratili stanje na tržištu, ali nisu našli nijedan objekat koji bi mogao zadovoljiti njihove potrebe.
- Duži niz godina protekao je razmišljajući o tome na koji način realizovati projekat... – između ostalog su upozorili revizori.
Na kraju 2020. je raspisan novi tender. Dostavljena je jedna ponuda od 98,5 miliona KM. Bila je daleko iznad odobrenog novca. Revizori su ponovo konstatovali da je uvjet da je udaljenost od maksimalno tri kilometra od centra grada ograničavajući, te da je vidljiva sporost i neefikasnost u realizaciji projekta.
Tu ponudu je, pisali su mediji, dostavio Grand trade, firma Mileta Radišića, vrlo bliskog lideru SNSD-a Milorada Dodika.
Nakon dostavljanja ove ponude, u 2021. je direktor UIO Miro Džakula od Vijeća ministara BiH zatražio više novca. Ponuđač je bio spreman čekati. No iz Vijeća ministara se nisu oglasili i tender je poništen.
Godina 2022. je protekla bez aktivnosti, a novi javni poziv desio se tek na kraju 2023. Za taj tender opet je stigla samo jedna ponuda.
Prema saopćenju iz UIO, ponudu je i tada dostavio Grand trade. Tražili su 98,5 miliona KM.
Te je godine aktuelno Vijeće ministara odobrilo dodatnih 31,5 milion KM UIO za kupovinu zgrade tako da je Uprava na raspolaganju sada imala ukupno 69,4 miliona KM. Revizori su u nekoliko navrata upozoravali da je maksimalno povećanje vrijednosti projekta, po propisima, moglo biti deset posto, a Vijeće ministara je uz odobrenje Ministarstva finansija odobrilo povećanje od čak 83 posto.
S obzirom na to da ni ovih skoro 70 miliona KM nije bilo dovoljno, tender na koji se javio Grand trade je poništen, a potom je UIO tražila i ponovo od Vijeća ministara BiH dobila dodatni novac. Ovaj put su im odobrena dodatna 34 miliona KM tako da je vrijednost projekta kupovine zgrade porasla na 103,4 miliona KM.
Upravo su ove činjenice bile osnova da opozicija u bh. Parlamentu optužuje da se sve namješta kako bi zgrada bila kupljena od "Dodikovog kuma" Radišića. Stoga je i prije nešto više od mjesec dana usvojen zaključak da Komisija za borbu protiv korupcije prati sve u vezi te kupovine i izvještava Parlament BiH.
Prema odgovoru iz UIO, još nije donesena odluka o raspisivanju novog tendera nakon što sada imaju na raspolaganju više od 103 miliona KM.
Iz Uprave su u odgovoru podsjetili i da sve traje od 2007. kada su raspisali tender za kupovinu zemljišta. Poništen je jer nije bilo ponuda.
Nije jasno zašto su odustali od kupovine zemljišta.