Rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je blokiran, tvrdi član ove komisije i arhitekta Faruk Kapidžić, referirajući se na posljednju sjednicu gdje je, kako kaže, "zapelo" odmah na prvoj tački dnevnog reda.

Ukazao je na razlike u kriterijima koji su korišteni prilikom pokušaja odlučivanja o proglašenju određenih objekata nacionalnim spomenicima, navodeći primjere vile Ademage Mešića u Tešnju i mosta u Goraždu.

Na sjednici Komisije našla se peticija za proglašenje vile Ademage Mešića nacionalnim spomenikom. Kapidžić ističe da, iako je bio saglasan s odbijanjem peticije, za njega je bilo sporno i obrazloženje predsjedavajuće Komisije Anđeline Ošap Gaćanović.

Kaže da je naglasak stavljen isključivo na historijski kontekst u vezi s Mešićem, koji je bio Pavelićev doglavnik i osuđeni ratni zločinac, a da se arhitektonska vrijednost objekta potpuno zanemarila.

S druge strane, kada se raspravljalo o mostu u Goraždu, obrazloženje je bilo fokusirano isključivo na arhitektonske karakteristike objekta, bez spominjanja historijskih događaja u vezi s mostom gdje su između 1941. i 1943. četničke jedinice ubijale Bošnjake i bacale njihove tijela u Drinu. Ovaj historijski aspekt, tvrdi Kapidžić, Ošap Gaćanović je izostavila.

- To što radi Anđelina, neću dopustiti. U nekim slučajevima nema konteksta objekta, a u drugim nema konteksta historije.

Ona to mijenja kako njoj odgovara. Još mi oduzima i riječ i ne dozvolja mi da kažem da nisam za ovakav koncept. Digla je frku do neba, nisam ni stigao reći šta treba popraviti za iduću sjednicu.

Riječ je o smišljenoj akciji srpskih ideologa i propagande. Ovo je bukvalno prekrajanje historije - kazao nam je Kapidžić.

Ističe problem nedostatka dva strana člana Komisije. Tri domaća odlučuju konsenzusom.

- Ne uspijevamo uraditi gotovo ništa, rad Komisije je blokiran. Dvije godine nismo imali sjednicu Komisije koja je de facto blokirana - kazao je Kapidžić.

Dodaje da ima još dosta spornih tačaka, odnosno pokušaja sklanjanja peticija za proglašenje nacionalnih spomenika džamija u Republici Srpskoj koje su porušene pa iznova izgrađene.

- Ne dozvoljavam da se skine peticija o proglašenju nacionalnog spomenika nekih ostataka stare džamije od prije 300-400 godina samo zato što je napravljena nova. Imaju ostaci, imaju mezari, ostaci zidova, temelji. To se isto pokušava skinuti. Potpuno se prekraja historija - zaključio je Kapidžić.