Meteorolozi do kraja juna najavljuju izrazito toplo vrijeme bez kapi kiše, a slično predviđaju i iduća dva mjeseca - juli i august.
Ukoliko se obistine ovakvi prognostički modeli, stradat će poljoprivredna proizvodnja, a trenutno je, kako navode iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, najugroženiji kukuruz.
Predsjednik Udruženja Nedžad Bićo kaže kako situacija na njivama nije nimalo dobra te da suša već uzima danak.
- Najgore je na poljima na kojima je posijan silažni i merkantilni kukuruz. Već je uveliko nedostatak vode, a šta će biti dalje, samo dragi Bog zna. Prema prognozama meteorologa, situacija nije nimalo dobra. Što se tiče kukuruza, njegov rast je već usporen, a listovi se uvrću zbog nedostatka vlage. Ako ubrzo ne bude kiše, domaća poljoprivredna proizvodnja doživjet će katastrofu. Na jesen možemo očekivati spržena polja, umanjenu proizvodnju ili je neće biti nikako - ističe Bićo.
Kaže da su oči proizvođača trenutno uprte u kukuruz jer ga je teško navodnjavati pošto se radi o ogromnim parcelama.
- Naši poljoprivrednici nisu finansijski moćni kako bi takve površine navodnjavali. Sistemi za navodnjavanje su skupe investicije i vrlo složeni procesi. Postoje parcele koje su daleko od rijeka, valja do njih napraviti sisteme za navodnjavanje. Svi uglavnom samo gledaju u nebo, ali bojim se da kiše skoro neće biti - naglašava Bićo.
Smanjeni prinosi kukuruza odrazit će se i na druge proizvodnje, prije svega, kako kaže Bićo, na smanjenje stočnog fonda, proizvodnju mlijeka i mesa.
- To je lanac u kojem ako samo jedna karika "izleti iz sistema" sve se poremeti. Znači na jesen možemo očekivati još veće cijene mlijeka, mesa - dodaje Bićo.
Ako se suša nastavi, stradat će i zasadi povrća, ali i voćnjaci.
- Što se tiče domaće proizvodnje, ona ne diktira cijene. To je sve uvozni lobi i oni kontrolišu kompletno tržište. To znači da ako ne bude kiše, i ovo malo domaće proizvodnje nećemo imati na jesen, jest ćemo i dalje smeće svjetsko, poput kontaminirane pšenice, koje ćemo još skupo platiti - naglašava Bićo.
Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH dodaju da pomno prate šta se dešava te da će sačekati još desetak dana, a onda zatražiti od nadležnih vlasti u FBiH da proglase elementarnu nepogodu.
- Proglašenjem elementarne nepogode poljoprivrednici mogu očekivati od države nadoknadu štete, makar da im se vrati uloženo u sjetvu. No tu sam skeptičan jer vlasti, poučeni ranijim iskustvima, nisu baš sklone tome, upravo iz razloga namirivanja šteta. Ogromna su ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju i kad se ovako nešto desi, to je veliki udar na budžete poljoprivrednika - kazao je Bićo.