Sve češći su dnevni, ali i noćni apeli zdravstvenih ustanova za dobrovljim darivanjem krvi.

Nakon pandemije koronavirusa potrebe za krvlju i u našoj zemlji drastično su povećane.

Naglasila je to i direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH prim. dr Aida Đozo, specijalista transfuzijske medicine, naglašavajući kako su enormno povećani zahtjevi za krvnim pripravcima.

- Povećan je broj pacijenata, ali i broj zahtjeva po pacijentu, a naši ulazni resursi, ako tako mogu kazati, broj dobrovoljnih darivalaca i područje gdje možemo prikupljati krv, ostao je isti ili se smanjuje kako ljudi odlaze. Tako da imamo jedan nesrazmjer koji je teško izbalansirati, dešava nam se na dnevnom nivou da moramo uskladiti potrebe sa našim resursima - ističe Đozo.

I pored kontinuiranog rada Zavoda za transfuzijsku medicinu na animaciji i promociji darivanja krvi, koji traje cijelu godinu, organiziranja akcija darivanja gdje je i koliko je to moguće, ne može se, prema riječima Đozo, "reći da je stanje zadovoljavajuće".

- Pored svega što radimo ne možemo biti zadovoljni niti možemo reći: "U narednih pet dana smo mirni". To niko više u svijetu ne može sebi priuštiti, pa ni mi. Globalna je kriza sa krvlju, mi smo mali, ali moramo imati sve kao i veliki i onda naš problem ide na kub. Imamo veliki Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, najveći u državi, potom Opću bolnicu "prim. dr. Abdulah Nakaš" koja puno radi, i gdje je povećan obim poslova. Tu su još neke poliklinike i onda imate situaciju da na dnevnoj bazi morate balansirati kako biste ispunili zahtjeve. Koliko god bih to željela, ne mogu biti optimistična, teško je stanje sa krvlju - naglašava Đozo.

Kaže kako se bez prestanka radi, darivaoci stalno dolaze i Zavod konstantno ide prema njima kako bi se osigurale doze za planirane i neplanirane pacijente.

- Broj oboljelih i broj različitih oboljenja konstantno se povećavaju, na našem području i broj egzotičnih, rijetkih oboljenja. Mi na dnevnoj bazi, što nije idealan model, jer se krv mora obraditi i procesuirati, pokušavamo sve držati pod kontrolom i osigurati da tokom noći pacijenti imaju krv - navodi Đozo.

Na pitanje, šta učiniti kako bi se više građana animiralo da dobrovoljno daruju krv, Đozo odgovara da je Zavod u stalnom kontaktu sa građanima.

- Društvene mreže su blagodat za naš posao. Imamo izvrsnu Facebook stranicu koja je šarena, vesela, puna fotografija ljudi koji daruju krv. Dakle, animacije ne nedostaje, iako uvijek može bolje i više. Obuhvatili smo svu populaciju koja je zdrava na području Kantona Sarajevo, pa i izvan njega. Vjerovatno i tu leži jedan od problema, da bismo trebali više djelovati izvan KS, odnosno na teritoriji cijele FBiH imati mogućnost animacije, organizovanog darivanja krvi. S tim što moramo imati na umu da i u drugim kantonima postoje velike bolnice, koje također trebaju krv. Svi se suočavaju sa istim problemom, a to je odlazak mladih ljudi, a upravo mladi i zdravi su darivaoci krvi - pojašnjava Đozo.

Nadu da će se stanje sa prikupljanjem krvi poboljšati daje, kako kaže naša sagovornica, veći broj samoinicijativnih darivalaca krvi. Otprilike 30 posto ih je, što je, prema riječima direktorice, veliki uspjeh.

- Također, i novih davalaca je otprilike 30 posto, što je dobar znak koji govori da se radi na promociji i animaciji. Ali kad bi se od svih struktura, koje su bitne i koji su subjekti jedne zajednice, države, pokazalo malo više sluha, imali bismo i puno bolje stanje sa zalihama krvi. Pitanje dovoljnih zaliha nije pitanje samo nas profesionalaca, nego jedne šire društvene zajednice. Tu je i Crveni križ, koji radi svoj dio posla. Istina, morao bi se malo ojačati u dijelu koji se odnosi na volontere koji rade promociju. Tu su i mediji koje koristimo maksimalno koliko možemo. Darivanje krvi je anonimno, besplatno, dobrovoljno, ali primjera radi ta dva dana slobodna koja imate prema Zakonu u radu FBiH, postavlja se pitanje - da li se zaista poštuju, da li svaka javna i privatna institucija omogući darivaocu dva slobodna dana - napominje Đozo.

Iz Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH na kraju su poručili da su njihova vrata svakim danom, za svaku zdravu osobu koja želi darovati krv, otvorena od 7.30 do 18 sati.

- Svi oni koji su zdravi trebaju doći, osjetiti šta znači darovati takav poklon kojem nema ravnog i koji zaista spašava život. Imamo modernu medicinu, želimo da se ona i dalje razvija, ali i zato nam treba dosta davalaca krvi. Vidite transplantacije i druge moderne metode liječenja pacijenata, vještačku inteligenciju, ali ništa ne može zamijeniti davaoca krvi i u tome je njegova vrijednost, oni su najveće blage jedne države. Kad to svi shvatimo, bit će puno bolje, ovako otprilike dva posto u populaciji onih koji daruju krvi, daleko je od dovoljnog - zaključila je Đozo.