Visoke temperature i dugotrajna suša ostavili su katastrofalne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Iako će se stvarne razmjere štete znati tek nakon završetka žetve, poljoprivrednici već sada upozoravaju da su pojedine kulture pretrpjele gubitke veće od 50 posto, dok je na nekim područjima i kulturama šteta i do 80 posto.

Istovremeno, proizvođači upozoravaju da će se posljedice suše vrlo brzo osjetiti i na policama trgovina. Manji prinosi, skuplja proizvodnja i visoki troškovi sjetve najesen će sigurno donijeti novi val poskupljenja voća i povrća.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo kaže za Faktor da su štete na terenu ogromne, ali da će se tačni procenti moći utvrditi tek kada žetva počne.

- Odokativno već možemo govoriti o vrlo velikim štetama. Sve poljoprivredne kulture osjetile su sušu. Na silažnom kukuruzu štete su sigurno preko 50 posto, a stradalo je i voće, povrće i sve ostalo -  kaže Bićo.

Bolje su prošli oni proizvođači koji imaju sisteme za navodnjavanje, posebno u voćarstvu, dok su proizvođači na otvorenom bili gotovo nemoćni pred ekstremnim temperaturama.

- Nešto se još uspjelo spasiti, uglavnom ono što je bilo u plastenicima i staklenicima, jer je tamo lakše kontrolisati proizvodnju. Može se praviti zasjena, navodnjavati. U jednom dijelu voćarstva situacija je malo bolja kod ljudi koji su uložili velika sredstva i imaju sisteme za navodnjavanje. Ostalo je sve stradalo - navodi naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, suša će dodatno pogurati cijene voća i povrća, iako je novi val poskupljenja bio izvjestan i bez vremenskih nepogoda.

- Poskupljenja će biti svakako. I da je bilo idealno stanje i da nije bilo suše, poskupljenja bi bilo. Sjetva je rađena po ekstremno velikim cijenama. Baš u vrijeme kada su došli su problemi s gorivom, koje je vrtoglavo poskupjelo. Bilo je četiri marke i više. Samo to će dovesti do znatnog poskupljenja - kaže Bićo.

Kao ilustraciju navodi cijene paradajza, koji se i u augustu prodaje po tri ili četiri KM, zavisno od marketa.

- To su već visoke cijene za ovo doba godine. To vam sve pokazuje - kaže Bićo.

Problem je, dodaje, što poljoprivrednici od visokih maloprodajnih cijena uglavnom nemaju mnogo koristi. Otkupne cijene njihovih proizvoda ostaju niske, dok najveću razliku, tvrdi Bićo, uzimaju trgovci i preprodavači.

- Otkupna cijena pšenice je i dalje 30 do 40 feninga, a vidite koliko je hljeb u pekari. Tako je kada dođu na veliko da kupe voće i povrće, a vidite koliko su cijene na pijaci ili u marketima - kaže Bićo.

Još dramatičnije stanje bilježe voćari u entitetu Republika Srpska.

Predsjednik Udruženja voćara RS-a Dragoja Dojčinović za Faktor kaže da su pojedine kulture pretrpjele štetu od 50, 60 pa čak i 80 posto. No, njima je to šteta od sto posto. 

- Najviše su nastradali kukuruz, soja i suncokret. Povrće je puno nastradalo, sprženo je. Rodovi su umanjeni najmanje 50 posto. Smanjen je i kvalitet i prinos. Džaba navodnjavanje, džaba sistemi, orošavanje, džaba sve. Temperature su previsoke. Sve peče - kaže Dojčinović.

Posebno teško je stanje u voćarstvu. Kruška je, prema njegovim riječima, među najteže pogođenim kulturama.

Ova godina je, međutim, trebala biti izuzetno dobra za voćare. Očekivao se urod od 40.000 tona voća, što bi bila jedna od najboljih godina u posljednjih desetak do 15 godina.

- Računali smo da ćemo ovu godinu imati rekord. Međutim, sve je propalo - kaže Dojčinović.

Zbog visokih temperatura plodovi su ostali sitni, izgubili kvalitet i više ne zadovoljavaju standarde tržišta. Dio kruške viljamovke, sorte koja je ove godine izuzetno dobro rodila, voćari su zbog toga morali prodati za preradu po samo 35 feninga po kilogramu.

- To ne može pokriti ni radnu snagu ni transport do firme. Viljamovka je u posljednjih deset godina nije bolje rodila. Sada je doživjela i to da će gotovo sva morati ići u industriju - kaže naš sagovornik.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da su zbog suše presušile pojedine akumulacije iz kojih se navodnjavaju voćnjaci. Dojčinović kaže da je sada već kasno za spašavanje dijela uroda, jer ekstremno visoke temperature onemogućavaju normalan razvoj plodova.

- Plodovi su svakim danom manji, sitniji, požutjeli i pečeni - kaže on.

Takva situacija, upozorava, neminovno će se odraziti i na cijene.

- Otkupljivači će iskoristiti situaciju da kupe jeftino voće od proizvođača, a kada voće dođe u markete, bit će visoke cijene - kaže Dojčinović.

Prema njegovim riječima, procjenjuje se da će evropskom tržištu ove godine nedostajati između 20 i 30 posto voća.

Zbog ogromnih gubitaka poljoprivrednici su od nadležnih tražili proglašenje stanja elementarne nepogode, što bi otvorilo mogućnost za pomoć proizvođačima.

Bićo objašnjava da poljoprivrednik ne može ostvariti obeštećenje dok se ne proglasi stanje elementarne nepogode, ali da je procedura u Federaciji BiH složena.

- Da bi se proglasila elementarna nepogoda na teritoriji Federacije BiH, to moraju uraditi tri kantona, što se nikad nije desilo. Mi smo to sada probali uraditi nekim obrnutim redoslijedom, da kantoni proglase elementarnu nepogodu, pa da i oni snose dio tih šteta - kaže Bićo.

Zanimalo nas je očekuje li pozitivan odgovor. 

- Čuda se ovdje ne dešavaju - zaključuje za Faktor Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.

Ni Dojčinović ne krije razočarenje odnosom nadležnih.

- Voćarstvo je najskuplja proizvodnja u kompletnom agrarnom sektoru, a kruška je najskuplja voćka za proizvodnju. Otkupna cijena je 80 feninga, a po našim procjenama koštala je 1,06 KM. Idemo u čiste gubitke. Danas smo uputili dopis nadležnima da se održi jedan sastankak. Ja kao predsjednik Udruženja imam stalne upite od poljoprivrednika. Nikad nije kasno proglasiti stanje elementarne nepogode, ali oni to nerado rade. Kada bi ga proglasili, dobili bismo koliku-toliku pomoć. Institucije bi trebale biti zainteresovane da pomognu poljoprivredu - kaže za Faktor Predsjednik Udruženja voćara entiteta Republika Srpska Dragoja Dojčinović

Poljoprivrednici sada čekaju pomoć institucija.

No, dok se oni bore da prežive godinu u kojoj su im vremenske nepogode uništile veliki dio prihoda, građane najesen, po svemu sudeći, čeka novi udar na kućne budžete.