General Stanislav Galić osuđen je u Haškom tribunalu na doživotnu robiju. Ovaj nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS-a 30. novembra 2006. godine proglašen je krivim za granatiranje i opsadu Sarajeva. Kaznu služi u zatvoru u Njemačkoj.

Zločinac odgovoran za terorisanje Sarajlija tokom 1992-1994 zatražio je puštanje na prijevremenu slobodu, ali je njegov zahtjev odbio Međunarodni mehanizam krivičnih sudova. 

Galić je i početkom 2021. godine podnosio zahtjev. Tadašnji predsjednik Mehanizma, sudija Carmel Agius je u svojoj odluci naglasio da Galić ne uspunjava uvjete iz razloga što nije odslužio dvije trećine svoje kazne.

U svojoj odluci sudija Agius je istakako kako se još 2015. godine prvobitno raspravljalo o tome da li bi osoba osuđena na doživotni zatvor mogla postati podobna za prijevremeno puštanje, u odluci o prvom njemačkom obavještenju o Galićevoj podobnosti.

U toj je odluci, kako je naveo Agius, tadašnji predsjednik zaključio da se osobe osuđene na doživotni zatvor mogu smatrati podobnima za prijevremeno puštanje.

- Kada primjenjujemo dvotrećinski prag podobnosti na Galića, tadašnji predsjednik je Galićevu kaznu doživotnog zatvora tretirao "kao ekvivalent više od kazne od 45 godina" (…). U vezi s Galićem, već sam naveo u odluci 2019. da je njegov dvotrećinski prag podobnosti postavljen na 13. decembar 2029. godine. Dakle, Galić još ne ispunjava uvjete za razmatranje za prijevremeno puštanje na slobodu - naveo je Aguis u svojoj odluci.

Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, a okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Tokom opsade ubijen je 11.541 građanin, među njima 1.601 dijete.

Prema presudama međunarodnih i domaćih sudova, najmanje 53 djece u Sarajevu je ubijeno snajperom, a više od 14 hiljada ih je ranjeno. Do sada niko nije odgovarao za zločine nad djecom tokom opsade Sarajeva.

Za zločine počinjene u opkoljenom Sarajevu Haški tribunal osudio je četiri visokopozicionirane političke i vojne ličnosti – predsjednika RS-a Radovana Karadžića, komandanta Vojske RS-a generala Ratka Mladića, generala Stanislava Galića na doživotne kazne zatvore, dok je general Dragomir Milošević osuđen na kaznu od 29 godina.

Bivša predsjednica RS-a Biljana Plavšić, priznala je između ostalih i krivicu za učešće u zločinima u Sarajevu, te je osuđena na 11 godina zatvora u Hagu.

Krivice je oslobođen Momčilo Perišić, a optuženi Slobodan Milošević i Đorđe Đukić su preminuli prije izricanja presude.  

Veselin Vlahović Batko, poznat kao monstrum sa Grbavice, osuđen je u julu 2014. godine zbog zločina koje je počinio nad Bošnjacima i Hrvatima u sarajevskim naseljima Grbavica, Vraca i Kovačići 1992. 

Predstavnici Udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine, u februaru prošle godine okupili su se ispred zgrade Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine kako bi skrenuli pažnju javnosti na činjenicu da dvije decenije nema niti jedne optužnice za opsadu Sarajeva.

Podsjetili su tada glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića na četiri presude Haškog tribunala koje, uz zaključke o opsadi Sarajeva, sadrže i imena osoba na nižim nivoima koje su aktivno učestvovale u počinjenim zločinima.

Uprkos dokazima iz pravosnažnih presuda, nalaza vještaka i svjedočenja u kojem priznaje da je naredio granatiranje zgrade tadašnje Televizije Sarajevo, bivši komandant Ilidžanske brigade Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vladimir Radojčić nikada nije optužen za ratni zločin, što je samo jedan od nekoliko desetaka incidenata koji su dokazani u Hagu, a koji nikada nisu procesuirani, pokazalo je istraživanje Birna.

Saglasnosti za procesuiranje snajperista Haški tribunal predao je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine još 2004. godine. Dvije decenije su prošle, a u sudnici se nije našao niti jedan sa dostavljenog spiska.

Na "A" listi (dovoljno dokaza za procesuiranje prema Pravilima puta Rimskog sporazuma) nalaze se imena osumnjičenih snajperista, svi pripadnici 2. pješadijskog bataljona Prve Sarajevske motorizovane brigade Vojske RS-a.  

1. Dragan Atanacković

2. Predrag Bošković

3. Nebojša Ivković, komandir snajperskog odjeljenja

4. Marinko Krneta

5. Zlatko Subotić

Za zločinačku kampanju snajperskog djelovanja po civilima u Sarajevu, na listi "A" koja je iz Haga dostavljena Tužilaštvu BiH nalaze se osumnjičeni Nada Skipina, Radivoje Grković, Aleksandar Petrović i Dragan Petković.

Obaveze iz Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina i "A" liste Haškog tribunala Tužilaštvo BiH ne ispunjava. Na "A" listi se nalaze imena pripadnika VRS-a za koje je Tribunal ocijenio da postoji dovoljan broj dokaza za njihovo procesuiranje.

Također, Revidiranom strategijom državnom Tužilaštvu i tužiocima nalaže se da u prioritet uzmu predmete Pravila puta Rimskog sporazuma i oko 300 predmeta u kojima se nalaze imena snajperista, minobacačlija i drugih političkih i vojnih osoba odgovornih za opsadu Sarajeva.

U martu 2022. povodom 30. godišnjice od početka opsade Sarajeva, Udruženje žrtava i svjedoka genocida uradilo je sažetak presuda Haškog tribunala koje se odnose na zločine u opkoljenom Sarajevu.

Pojasnili su tada kako brošuru izdaju u povodu 30 godina opsade za koju nema u BiH niti jedne optužnice, pa čak nema ni istrage.

- Brošura je i pokušaj da se animira Tužilaštvo BiH i tužioci u BiH koji trebaju samo da pročitaju presude Haškog tribunala i stave u prioritet Anex B Revidirane strategije po kojoj su više od 300 predmeti A liste prioritet i među kojima su i snajperisti kao i osobe odgovorne za opsadu. Tragična i neprihvatljiva činjenica da čekamo i da ćemo još čekati da vinovnici zločina opsade Sarajeva odgovaraju, a možda su se "jučer" nalazili na nekom "svjetskom ratištu" a već danas se nalaze u Ukrajini ili čekaju priliku da opet zapucaju i siju smrt po Sarajevu – poručili su tada iz Udruženja.

Brošuru u cijelosti možete pročitati OVDJE.