General Stanislav Galić osuđen
je u Haškom tribunalu na doživotnu robiju. Ovaj nekadašnji komandant
Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS-a 30. novembra 2006. godine
proglašen je krivim za granatiranje i opsadu Sarajeva. Kaznu služi u
zatvoru u Njemačkoj.
Zločinac odgovoran za terorisanje
Sarajlija tokom 1992-1994 zatražio je puštanje na prijevremenu slobodu, ali je njegov zahtjev odbio Međunarodni
mehanizam krivičnih sudova.
Galić je i početkom 2021. godine
podnosio zahtjev. Tadašnji predsjednik Mehanizma, sudija Carmel
Agius je u svojoj odluci naglasio da Galić ne uspunjava uvjete iz razloga što
nije odslužio dvije trećine svoje kazne.
U svojoj odluci sudija Agius
je istakako kako se još 2015. godine prvobitno raspravljalo o tome da li bi
osoba osuđena na doživotni zatvor mogla postati podobna za prijevremeno
puštanje, u odluci o prvom njemačkom obavještenju o Galićevoj podobnosti.
U toj je odluci, kako je naveo
Agius, tadašnji predsjednik zaključio da se osobe osuđene na doživotni zatvor
mogu smatrati podobnima za prijevremeno puštanje.
- Kada primjenjujemo
dvotrećinski prag podobnosti na Galića, tadašnji predsjednik je Galićevu kaznu
doživotnog zatvora tretirao "kao ekvivalent više od kazne od 45
godina" (…). U vezi s Galićem, već sam naveo u odluci 2019. da je njegov
dvotrećinski prag podobnosti postavljen na 13. decembar 2029. godine. Dakle,
Galić još ne ispunjava uvjete za razmatranje za prijevremeno puštanje na
slobodu - naveo je Aguis u svojoj odluci.
Opsada Sarajeva počela je 5.
aprila 1992. godine, a okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425
dana. Tokom opsade ubijen je 11.541 građanin, među njima 1.601 dijete.
Prema presudama međunarodnih i domaćih
sudova, najmanje 53 djece u Sarajevu je ubijeno snajperom, a više od 14 hiljada
ih je ranjeno. Do sada niko nije odgovarao za zločine nad djecom tokom
opsade Sarajeva.
Za zločine počinjene u opkoljenom Sarajevu Haški
tribunal osudio je četiri visokopozicionirane političke i vojne ličnosti –
predsjednika RS-a Radovana Karadžića, komandanta Vojske RS-a generala Ratka Mladića,
generala Stanislava Galića na doživotne kazne zatvore, dok je general Dragomir
Milošević osuđen na kaznu od 29 godina.

Biljana Plavšić i Radovan Karadžić
Bivša
predsjednica RS-a Biljana Plavšić, priznala je između ostalih i krivicu za
učešće u zločinima u Sarajevu, te je osuđena na 11 godina zatvora u Hagu.
Krivice je oslobođen Momčilo Perišić, a optuženi Slobodan
Milošević i Đorđe Đukić su preminuli prije izricanja presude.
Veselin Vlahović Batko, poznat kao monstrum sa Grbavice, osuđen je u julu 2014. godine zbog zločina koje je počinio nad Bošnjacima i Hrvatima u sarajevskim naseljima Grbavica, Vraca i Kovačići 1992.
Predstavnici Udruženja žrtava iz Bosne i
Hercegovine, u februaru prošle godine okupili su se ispred zgrade Suda i Tužilaštva
Bosne i Hercegovine kako bi skrenuli pažnju javnosti na činjenicu da dvije
decenije nema niti jedne optužnice za opsadu Sarajeva.
Podsjetili su tada glavnog državnog
tužioca Milanka Kajganića na četiri presude Haškog tribunala koje, uz zaključke
o opsadi Sarajeva, sadrže i imena osoba na nižim nivoima koje su aktivno učestvovale
u počinjenim zločinima.

Glavni državni tužilac Milanko Kajganić
Uprkos dokazima iz pravosnažnih presuda,
nalaza vještaka i svjedočenja u kojem priznaje da je naredio granatiranje
zgrade tadašnje Televizije Sarajevo, bivši komandant Ilidžanske brigade
Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vladimir Radojčić nikada nije optužen za
ratni zločin, što je samo jedan od nekoliko desetaka incidenata koji su
dokazani u Hagu, a koji nikada nisu procesuirani, pokazalo je istraživanje
Birna.
Saglasnosti za procesuiranje
snajperista Haški tribunal predao je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine još 2004.
godine. Dvije decenije su prošle, a u sudnici se nije našao niti jedan sa
dostavljenog spiska.
Na "A" listi
(dovoljno dokaza za procesuiranje prema Pravilima puta Rimskog sporazuma) nalaze
se imena osumnjičenih snajperista, svi pripadnici 2. pješadijskog bataljona
Prve Sarajevske motorizovane brigade Vojske RS-a.
3. Nebojša Ivković, komandir
snajperskog odjeljenja
Za zločinačku kampanju snajperskog
djelovanja po civilima u Sarajevu, na listi "A" koja je iz Haga
dostavljena Tužilaštvu BiH nalaze se osumnjičeni Nada Skipina, Radivoje
Grković, Aleksandar Petrović i Dragan Petković.
Obaveze iz Revidirane
strategije za rad na predmetima ratnih zločina i "A" liste Haškog
tribunala Tužilaštvo BiH ne ispunjava. Na "A" listi se nalaze imena
pripadnika VRS-a za koje je Tribunal ocijenio da postoji dovoljan broj dokaza za
njihovo procesuiranje.
Također, Revidiranom
strategijom državnom Tužilaštvu i tužiocima nalaže se da u prioritet uzmu
predmete Pravila puta Rimskog sporazuma i oko 300 predmeta u kojima se nalaze
imena snajperista, minobacačlija i drugih političkih i vojnih osoba odgovornih
za opsadu Sarajeva.
U martu 2022. povodom 30. godišnjice od početka opsade Sarajeva,
Udruženje žrtava i svjedoka genocida uradilo je sažetak presuda Haškog
tribunala koje se odnose na zločine u opkoljenom Sarajevu.
Pojasnili su tada kako brošuru
izdaju u povodu 30 godina opsade za koju nema u BiH niti jedne optužnice, pa
čak nema ni istrage.
- Brošura je i pokušaj da se
animira Tužilaštvo BiH i tužioci u BiH koji trebaju samo da pročitaju presude Haškog
tribunala i stave u prioritet Anex B Revidirane strategije po kojoj su više od
300 predmeti A liste prioritet i među kojima su i snajperisti kao i osobe
odgovorne za opsadu. Tragična i neprihvatljiva činjenica da čekamo i da ćemo
još čekati da vinovnici zločina opsade Sarajeva odgovaraju, a možda su se "jučer" nalazili na nekom "svjetskom ratištu" a već danas se nalaze u
Ukrajini ili čekaju priliku da opet zapucaju i siju smrt po Sarajevu – poručili
su tada iz Udruženja.
Brošuru u cijelosti možete
pročitati
OVDJE.