Postotak redovno vakcinisane djece u Kantonu Sarajevo pao je najviše tokom, ali i nakon pandemije koronavirusa.

Danak tog pada plaćen je prošle godine kada su zdravstvene vlasti u KS proglasile dvije epidemije zaraznih bolesti koje se inače uspješno preveniraju imunizacijom, a to su - morbili i veliki kašalj.

No još jedan od razloga pada imunizacije u KS bio je, prema riječima prim. dr. Sabihe Jahić, specijaliste pedijatra u JU Dom zdravlja KS, i period upisa velikog broja djece u vrtiće.

- To su djeca koja tek polaze u kolektiv, često već i sa navršenih 12 mjeseci, što je dosta rano. Tad imunitet još nije razvijen, pa često imaju respiratornu infekciju, što odlaže imunizaciju. Do navršene godine života najintenzivniji je program imunizacije i mi tada završimo najveći dio posla, ali kasnije kad mališani krenu u vrtiće i kada počnu respiratorne infekcije, opada postotak vakcinisanih. To je razlog zašto smo imali veliki broj oboljelih od morbila (krzamak) i zašto se na kraju morala proglasiti epidemija. Mobilisan je cijeli zdravstveni sistem, pa smo prošle godine dali oko 8.000 doza vakcina protiv krzamaka što je utjecalo i da se zaustavi dalje širenje bolesti - kaže Jahić u povodu Svjetske sedmice imunizacije koja se održava od 24. do 30. aprila.

Nakon proglašenja epidemije, u KS evidentirano je oko 4.500 oboljelih od morbila. Od početka 2025. godine do sada prijavljeno je 13 oboljelih.

- Prošle godine od velikog kašlja oboljelo je 187 osoba, a od početka ove godine evidentirana su tri oboljela. Brojke pokazuju da je epidemija velikog kašlja u fazi stišavanja, odnosno zaustavljanja. Naravno, da je na to utjecao i povećan broj vakcinisanih, ali i veliki broj onih koji su preboljeli bolest. Nakon proglašenja epidemije imali smo bolji odziv roditelja koji su dovodili djecu na vakcinaciju. I program dopunske imunizacije pokazao se dobrim, a podrazumijevao je po jedan mjesec pojačanu vakcinaciju u svakom domu zdravlja. Pomak je napravljen, ali ako nemate kontinuitet on se brzo izgubi - napominje Jahić.

Kaže kako je pedijatrima jučer stigla analiza obuhvata imunizacije u svim predškolskim dispanzerima JU Dom zdravlja KS tokom prošle godine.

- Mogu kazati da je postotak vakcinisane djece dosta bolji nego prethodnih godina, naročito za MRP vakcinu koja se daje protiv krzamaka, rubeole i zaušnjaka. Međutim, mi još uvijek nismo dostigli postotak vakcinisane djece kojim bi bili zadovoljni, a to je 95 posto, kada se štite i oni koji zbog opravdanih medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisani. Još nismo dostigli taj postotak iako se neki domovi zdravlja približavaju navedenoj brojci.

Niži postotak vakcinisanih evidentan je u većim domovima zdravlja koji imaju veliki broj kartona, a razlog je nedostatak pedijatara. Zbog nedostatka pedijatara spriječeni smo u svim domovima zdravlja napraviti organizaciju posla kakvu bi željeli, a to je da imamo rad u savjetovalištu u prvoj i drugoj smjeni. Navest ću primjer Doma zdravlja Ilidža u kojem i ja radim. Imamo puno djece, a samo tri pedijatra zbog čega kadrovski nismo u mogućnosti pokriti sve ono što bi željeli - pojašnjava Jahić.

Napominje kako je trenutno na specijalizaciji iz pedijatrije, koja traje četiri godine, 18 doktora medicine.

- Mi taj period moramo premostiti snalazeći se na razne načine. Ustanova je svjesna nedostatka pedijatara i radi se na tome da se primi još mladih doktora medicine koji bi uz pedijatre mogli pomoći u radu - istakla je Jahić.

Kada je riječ o programu imunizacije, naša sagovornica kaže da u narednom periodu očekuju i vakcinu protiv streptokokne pneumonije koja bi u dobroj mjeri olakšala rad pedijatara.

- Radi se o bakteriji koja izaziva ozbiljna stanja poput raspirirajuće gnojne upale uha, pluća i mozga. Kada bismo uveli u redovni program imunizacije i tu vakcinu sigurno bismo imali zdraviju djecu, manju upotrebu antibiotika, a samim tim i manju rezistenciju na te lijekove - naglasila je Jahić.