Slučaj Viaduct pred tužioce BiH dovest će pojedine ministre u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine zbog toga što nisu izvršili obaveze iz arbitražne presude u arbitražnom postupku koji slovenačka firma vodi protiv BiH, a podnosioci krivične prijave su advokati tužioca u arbitražnom postupku.

Ovo je članovima Komisije za borbu protiv korupcije i Komisija za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH rekao Milanko Kajganić, glavni tužilac BiH, tokom javnog saslušanja o slučaju Viaduct pred ove dvije parlamentarne komisije.

Međutim, ono što je začudilo parlamentarce je činjenica da nema krivičnih prijava Tužilaštvu BiH od predstavnika vlasti i da Tužilaštvo BiH još nije formiralo predmet.

Na upit da li je formiran predmet protiv onih koji su prouzročili ovaj dug, Kajganić nije decidno odgovorio, ali je rekao da oni ne odlučuju o formiranju predmeta, te da je predmet formiran po samoj prijavi. 

 - Dobili smo prijavu Zlatka Miletića, delegata, ali i pismo Pravobranilaštva BIH o arbitražnoj odluci, a sve je proslijeđeno Javnom tužilaštvu Republike Srpske - kazao je Kajganić.

Kaže da će postupajući tužilac provjeriti sve navode i da su već saslušani pravobranioci koji su govorili u Parlamentu.

- Predmet je formiran u Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci - kazao je Kajganić, na što je Zlatan Begić pitao da li to znači da Tužilaštvo ništa nije uradilo, a Kajganić je ponovo kazao da je sve proslijeđeno Republičkom tužilaštvu RS-a i da je sve na sudovima u RS-u.

Begić je tražio da mu Kajganić potvrdi da li je tačno da Tužilaštvo BiH ne radi ništa na ovom predmetu, a Kajganić mu je odgovorio da vrše provjere i da nema razlike u tome je li formalno donesena naredba o provođenju istrage.

Begić je kazao da on sad formalno podnosi krivičnu prijavu i da smatra da ima prostora za pravosudne organe ako država mora da plati 110 miliona KM u nekom slučaju koji nije potpuno jasan, s obzirom na to da tužilac nema ni adresu ni broj računa.

- Tužioci u RS-u rade na provjerama navoda i oni jedino mogu informirati o tome - rekao je Kajganić.

Kajganić je obećao da će provjeriti sva saznanja i sve informacije do kojih dođu, pa i izjavu guvernerke Centralne banke BiH.

- Formalno mi ni od jedne policijske agencije nismo zaprimili prijavu o počinjenom krivičnom djelu - rekao je Kajganić.

Safet Kešo, zastupnik i član Komisije, pitao je hoće li tako biti rezolutni i odlučni i u slučaju kada BiH tuži entitet RS da vrate novac, a Kajganić je rekao da već sad imaju odluku suda u BiH da je presuda zakonita, ali da oni prikupljaju sve informacije koje se odnose i na eventualne zloupotrebe tokom čitavog postupka.

- Naravno, postupat ćemo u svakoj situaciji, ali do toga još nismo došli - kazao je Kajganić.

Predrag Kožul, zastupnik i član Komisije, kazao je da je došao na saslušanje zbog drugih gostiju koji su trebali biti.

- Mi danas ovdje imamo bivše pravobranilaštvo i pomalo nenadležno Tužilaštvo - kazao je Kožul.

Ističe da dug treba platiti kako ne bi rastao jer je nesporno da je arbitražni postupak protiv BiH i da je BiH dužna, a da član četiri (Sporazuma Vijeća ministara BiH i Vlade RS-a) govori da će RS nadoknaditi sve troškove.

- Ono što je naša produžena odgovornost je da pokušamo doći do budžeta BiH i ne samo iz ovog razloga, kako bi platili ovaj dug i potom ga pokušali naplatiti od onoga ko je dužan - kazao je Kožul.

Veliki broj osoba, odnosno zvaničnika pozvan je danas na saslušanje, ali su se na poziv odazvali samo Kajganić i bivši pravobranilac BiH Mariofil Ljubić.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, bila je spriječena, ali je poslala pismeni odgovor, kao i guvernerka Centralne banke BiH Jasminka Selimović.

Međutim Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, nije se odazvao, a niti je obrazložio Komisiji zbog čega nije, kao ni Petar Đokić, resorni ministar iz RS-a.

Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije, kazao je da predsjedavajuća Vijeća ministara BiH nije u mogućnosti da dođe, ali je dostavila odgovor na šest stranica o tome kako se postupalo u slučaju Viaduct.

Mariofil Ljubić, bivši pravobranilac BiH, kazao je da su arbitražni postupci specifični i da 90 posto pravnika nije upućeno u to.

- Mogu reći zašto je izabran ovakav način. Vijeće ministara je na prvoj arbitraži kategorički reklo oni to neće, ne zanima ih i onaj ko je prouzročio štetu neka se time bavi. U tim trenucima bila je dobra saradnja i koordinacija. Vijeću ministra je tad bilo samo bitno da ne daju pare, a Vladi RS-a je u tom momentu to išlo. U arbitražnog postupka teško je procjeniti ishod - kazao je Ljubić.

- Geneza ovih sporova je olako potpisivanje bilateralnih sporazuma.  Rekli smo u jednom momentu "prestanite s tim" i zaustavljeno je potpisivanje tih bilaterarnih sporazuma. Održali smo sastanke u Vladi RS-a i tada je bio ministar Petar Đokić i oni su rekli da će preuzeti zastupanje i sve ostalo.

Tužilac i nije baš bio spreman i finansijski potkovan. U jednom trenutku kad je započeo postupak, tužilac je rekao da ne može plaćati te troškove, pa smo mi tražili da se obustavi. Onda je neki fond uzeo plaćanje troškova, ali nikada nismo mogli otkriti ko stoji iza tog spora - rekao je Ljubić.

Ističe da mu je bilo čudno što se radilo u vrijeme korone, a bio je ozbiljan spor. Ne znam kako se pristalo da se vodi live rasprava o takvom predmetu.

- Nisam protiv tehnike, ali ne možete završnu riječ "složiti na stiku", tu ne vidim načela neposrednosti - rekao je Ljubić. 

Kad je došla presuda, kazao je Ljubić, od njih je traženo da podnesu apelaciju, ali da oni u ime BiH nisu mogli to prihvatiti.

 - Sama apelacija je koštala dosta i za svaku godinu je bila pet miliona dolara kamata i koliko smo upoznati da je Vlada RS-a sama dala neku garanciju i poslala Tribunalu, ali ne znamo šta. Nismo mogli preporučiti da se ide u reviziju - kazao je Ljubić.

Tvrdi da su probali sačiniti jedan sporazum o međusobnim pravima i obaveza, a da i nema takvog sporazuma, teret ide na onaj entitet na čijem teritoriju je subjekt na kojeg se to odnosi.

Objašnjava da i ako su tražili ko stoji iza Fonda, Sud nije želio dostaviti podatke.

Jasmin Emrić, zastupnik i član Komisije, pitao je na koju presudu je mislio kada je rekao da nije  spreman u to da se upusti, Ljubić je rekao da je to presuda iz 2022. godine.

- Smatrali smo da mi ne možemo to podržati u ime BiH. Da je Vijeće ministara to naložilo, mi bismo to vjerovatno uradili, ali izračunali smo da je godina dana pet miliona eura kamate, plus sve ostalo - rekao je bivši pravobranilac Mariofil Ljubić.

Kada je riječ o slučaju Viaduct, važno je istaći da se ovdje radi o, kako je već navedeno, dugu Vlade RS-a koji je sada veći od 110 miliona KM budući da dnevne kamate iznose 18.000 KM.

Problem je nastao kada Vlada Republike Srpske nije ispoštovala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana ovom preduzeću.

Uslijedio je spor pred Arbitražnim vijećem u Washingtonu, a potom i presuda u korist Viaducta. Prema Sporazumu potpisanom 2017. godine, Vlada Republike Srpske bezuvjetno se obavezala da će isplatiti sve novčane kazne. Sporazum je potpisala Željka Cvijanović, tadašnja premijerka RS-a. Neizmireni dug već pravi ogromne probleme BHANSA-i jer neće moći dobijati sredstva od Eurocontrola.

Osim toga, kolateralna šteta u ovom procesu je i Centralna banka BiH i već je formalno stigla obavijest od Općinskog suda u Mostaru za pljenidbu njene imovine u ovom gradu.

Komisija za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odlučila je nastaviti javna saslušanja zbog slučaja Viaduct, te ostalim aktuelnim arbitražnim postupcima koji se vode protiv BiH.