Na lokalitetu Perački potok u sarajevskoj općini Vogošća otkrivena je nekropola stećaka, još nezabilježena u literaturi i mapama stećaka, istakao je Namik Balešić, vogošćanski arheolog koji je nekropolu otkrio s kolegom Enisom Mihmićem.

Kazao je da je u blizini nalazi još jedna nekropola, koja je već zabilježena u literaturi, te da je ovo uzbudljivo arheološko otkriće "potreslo" Vogošću. 

Pojašnjava je da ova nekropola obuhvata 20 stećaka, od kojih su devet sljemenjaka i 11 sanduka.

- Orijentacija stećaka na platou prema sjeveru-jugu, te na brdu prema zapadu-istoku, sugerira duboku povezanost s okolnim pejzažom. Jedan od ključnih elemenata ovog otkrića je prisustvo ornamenta na jednom od stećaka. Na stećku je pronađen motiv obruča ili kružnog vijenca, koji se smatra religioznim motivom predstavljajući sunce. Ovo otkriće pruža uvid u vjerovanja i kulturu srednjovjekovnog stanovništva ovog područja - naveo je Balešić, u tekstu koji nam je poslao.

Balešić i Mihmić, zajedno s Institutom za arheologiju pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu, provode geofizička istraživanja kako bi bolje razumjeli kontekst ovog otkrića. Očekuje se da će rezultati ovih istraživanja pružiti dublji uvid u historiju i kulturno naslijeđe ovog područja.

- Otkriće nekropole stećaka na lokalitetu Perački potok predstavlja važan korak u razumijevanju kulturnog bogatstva Općine Vogošća. Nadamo se da će daljnja istraživanja donijeti nova saznanja i produbiti naše razumijevanje povijesti ovog fascinantnog kraja - kazao je Balešić.

Dao je i kratku lekciju iz historije.

- Vogošća se prvi put pominje 1455. godine pod nazivom "Gogošta", dok je današnji naziv dobila u u drugoj polovini XVI vijeka. Zbog svog povoljnog položaja je pružala kvalitetne uvjete za život čovjeka kao i za razvoj i naseljavanje. Dokaz tome su i Rimska naselja koja su bila formirana na lokaciji današnjeg naselja Gornja Vogošća na Kamenjačama kod Krsmanovića hana i nešto dalje u Jošanici. Ovaj prostor su u rimsko doba naseljavali Desedijati, koj su činili jako i brojno ilirsko pleme.

U srednjem vijeku Vogošća sa okolinom je pripadala župi Vidogošća, a u tom periodu na ovaj prostor počinje prodiranje Avara i Južnih Slavena. Karakterističnost ovog vremena jeste pojava mnogobrojnih grobalja sa stećcima, a bila su široko rasprostranjena i to na prostorim Gore, Krča, Crnog Vrha, Krivoglavaca, Vogošći i Svrakama. Sve ovo je ukazivalo na dobru naseljenost prostora Vogošće u kasnom srednjem vijeku - naveo je Balešić.