Savjetodavni komitet Vijeća Evrope za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina (FCNM) objavio je peto mišljenje u kojem navodi da bh. društvo ostaje duboko podijeljeno po etničkim linijama, s podjelama i otvorenim političkim i "retoričkim neprijateljstvom između tri konstitutivna naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata), što i dalje obilježava društveni diskurs".

- Posljednjih godina ta situacija postala je još krhkija, a rizik od sukoba se povećao.

Sve veće neprijateljstvo između entiteta u zemlji, koje se na brojne načine ispoljilo u 2023, blokira normalno vođenje poslova u zemlji, nauštrb ukupnog napretka zemlje u cjelini, uključujući nacionalne manjine, čija udruženja nisu primila državna sredstva od 2020. godine jer državne vlasti nisu usvojile budžet - stoji u izvještaju.

Nadalje se navodi da su osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama i dalje diskriminirane u pristupu političkim funkcijama i u političkom učešću općenito, pri čemu se ne provode ključne presude Evropskog suda za ljudska prava, neke još od 2009. kao ni novije presude.

- Ta situacija je stvorila klimu u kojoj su ljudi u Bosni i Hercegovini cinični i nemaju povjerenja u demokratiju i vladavinu prava, a posebno u institucije vlasti na svim nivoima, a jedan od razloga je i to što se sudske presude ne provode. Bosna i Hercegovina je također dobila status kandidata za Evropsku uniju u decembru 2022. godine, a rješavanje sistemske diskriminacije u pristupu političkim pravima jedan je od uvjeta za pristupanje - piše u izvještaju. 

Iseljavanje je prepoznato kao izazov s kojim se suočava Bosna i Hercegovina jer zemlju napušta sve više mladih – posebno onih u potrazi za poslom ili fakultetskim obrazovanjem.

- Pojedinci i dalje zloupotrebljavaju pravo na samoidentificiranje kako bi pristupili izbornim mjestima, javnim pozicijama i socioekonomskim pravima rezervisanim za pripadnike nacionalnih manjina, a vlasti trebaju ispitati kako da urede tu situaciju.

Od 2013. godine nije održan nijedan popis, a rezultati, iako objavljeni, kritikuju se kao nepouzdani. To znači da postoji nedostatak pouzdanih podataka čak i o broju pripadnika nacionalnih manjina jer su različiti predstavnici manjina podnijeli dokaze koji pokazuju da su pripadnici njihove grupe pogrešno prebrojani na posljednjem popisu.

To zahtijeva obnovljene napore da se krene naprijed u razvoju novog popisa što je prije izvodljivo i da se ispitaju alternativne metode prikupljanja pouzdanih podataka - navodi se, između ostalog, u izvještaju.

Savjetodavni komitet dao je i preporuke bh. vlastima.