Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi u četvrtak na sjednici da razmatra izmjene i dopune Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine i Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine koje su danas u parlamentarnu proceduru uputili klubovi zastupnika Trojke (SDP, NiP i Naša stranka).

Riječ je o setu zakonskih rješenja koji bi trebali spriječiti da eventualni budući izgubljeni arbitražni sporovi idu na teret institucija Bosne i Hercegovine, odnosno onih koji nisu odgovorni za izgubljeni spor.

Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, danas je na konferenciji za medije rekao da ovi zakonski prijedlozi idu u hitnu parlamentarnu proceduru i da će biti upućeni odmah nakon ove konferencije za medije, te je pojasnio da je suština izmjena zakona ta da isplata nekog budućeg izgubljenog arbitražnog spora automatski ide na teret onoga ko je odgovoran za dug.

Povod za izmjene ova dva zakona jeste što je u narednom periodu moguće očekivati još sličnih arbitražnih presuda kao što je posljednja sa slovenačkim Viaductom. Spor s Viaductom je izgubljen i težak je više od 110 miliona KM, a novac se potražuje od BiH. Dug svaki dan raste za 9.000 eura.

- Svi manje-više znamo u čemu je ovdje problem i šta se dešava i očigledno je da se ovdje dešavaju neke stvari koje privatno lice ili neka privatna firma nikada ne bi dozvolili jer bi "kopali i nogama i rukama" da pronađu način i isplate dug da im ne bi kamata rasla. Šta se dešava u slučaju Viaduct? Sve suprotno, 18 hiljada KM je dnevna kamata, i umjesto da se slučaj što brže rješava, predstavljaju se neka kvazirješenja kako bi dug rastao - kazao je Magazinović, te zaključio da je evidentno kako u RS-u nema veće sekiracije što im svaki dan dug raste i što će ga na kraju platiti.

Tvrdi da svaki put kada se desi arbitraža, BiH je prepuštena "dobroj političkoj volji" da se pronađe rješenje.

- Onda trpi neko ko nema veze s dugom, a to je u ovom slučaju BHANSA – rekao je Magazinović, te dodao da Pravobranilaštvo BiH po ovom pitanju ne radi ništa.

Kaže da je prijedlog da se i arbitražni postupci isplaćuju kao i vanjski dug.

- Kako funkcioniše vanjski dug, to je kao jedan lijevak gdje se skuplja novac i dolje je brana, kad se novac skupi, onda se vraća dug na osnovu kredita, kad se vrate svi krediti, na štetu onoga ko je uzeo te kredite, diže se brana i novac ide entitetima, Brčko distriktu i svima drugima kojima treba. Dakle, sistem postoji kada je u pitanju vanjski dug, a sistem ne postoji kada je u pitanju dug na osnovu arbitražnih presuda - kazao je Magazinović.

Dodaje kako je prijedlog da se sve buduće arbitražne presude tretiraju kao vanjski dug.

- Razgovarali smo o ovome i s ljudima iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH i njihov stav je, također, da su sva najbolja rješenja ona najjednostavnija, da iskoristimo sistem koji već funkcioniše. Dakle, skupi se novac, odvoji se novac za vanjski dug i kredite, kada budu ovi zakoni, na isti način se odvoji novac i za arbitražne presude, na teret onoga ko je napravio, diže se brana i šta je ostalo novca ide dalje  - objašnjava Magazinović.

Ističe da je u prošlom mjesecu RS, nakon što su odbijeni svi ovi troškovi, inkasirao 160 miliona KM.

 - Dakle, novac postoji, samo ne postoji sistem i to me čudi jer nema šta u ovoj državi nije zakonski normirano, a ovo nije baš nikako, zato i predlažemo ovo rješenje i da će se u slučaju arbitražnih sporova koristiti i drugi alati jer zakon predviđa i kamatu, možeš posuditi, ali ćeš i platiti kamatu od deset posto - kazao je Magazinović, te dodaje da se ne može oteti utisku da je u slučaju Viaducta nekome cilj da ovaj dug raste.

Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH, kazao je da mu nije jasno kako je moguće da arbitražne presude nisu ranije bile obuhvaćene ovim zakonom.

Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, kazao je da slučaj Viaduct neće moći biti tema ovih zakona koji idu u proceduru, te da će se ovo morati riješiti na neki drugi način.

Kaže da u evidenciji imaju pet aktivnih arbitražnih postupaka, te da je od tih pet četiri na teritoriji RS-a, a jedan na teritoriji FBiH i da je ukupna vrijednost tih arbitražnih sporova blizu dvije milijarde KM.

- U evidenciji imamo pet aktivnih arbitraža, potencijalnih, od tih pet četiri su na teritoriji RS-a, a jedna na teritoriji FBiH. Šesta je Viaduct. Pet aktivnih potencijalnih, od tih pet četiri na teritoriji RS-a, jedna u FBiH i ukupna vrijednost tih arbitraža je blizu dvije milijarde KM - ističe Hasanović.

Odgovarajući na novinarsko pitanje da li je moguće uzeti taj novac od onoga ko duguje, Hasanović je kazao da je tehnički izvodivo da uzmu novac iz višegodišnjih projekata.

 - Ono što ja vidim kao rješenje, to je privremena mjera. Na računu Centralne banke ima 160 miliona KM za RS, može se napraviti privremena mjera da se od ovog iznosa uzima po 20 miliona KM s tog računa kako bi država mogla izmiriti dug. Mislim da je ovo jedino elegantno rješenje i pozivam Pravobranilaštvo BiH da reaguje, oni imaju mandat da štite interese države i njima nije potreban nalog Vijeća ministara BiH da rade svoj posao - zaključio je Hasanović.