Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda u prvoj godini mandata uradio je značajne stvari za kulturu i sport.
Između ostalog, ono što je najvažnije spomenuti, jer je i prvi put riješeno u posljednjih skoro tri decenije, jeste početak primjene Zakona o privremenom sufinansiranju institucija kulture i obrazovanja, čiji je osnivač Bosna i Hercegovina. Zakonom je definisano da će Ministarstvo, na čijem je čelu Magoda, sufinansirati Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Umjetničku galeriju BiH, Kinoteku Bosne i Hercegovine, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, te Biblioteku za slijepe i slabovidna lica BiH.
Magoda je u intervjuu za Faktor govorio i o drugim projektima koji tek dolaze, kome će srezati podršku, zašto insistira na rezultatima, kako će se odužiti jednom od najvećih pisaca Dževadu Karahasanu...
Ovu godinu započeli ste lijepim vijestima da će se nastaviti radovi na muzeju "Mersad Berber" u Sarajevu. Jesu li radovi krenuli?
- Jesu, radovi su krenuli. Prvi radovi od 300.000 KM, izvođač je već ušao u prostor. Ono što me raduje jeste da je i Vlada Federacije izdvojila 300.000 KM. Tako da će se muzej "Mersad Berber" otvoriti u narednih godinu dana, ne znam koliko treba da se uspostavi galerijska postavka.
Ali ono zbog čega sam stvarno sretan jeste da ćemo mi u narednih 30 dana krenuti i u objavu tendera za rekonstrukciju cijelog Narodnog pozorišta, ne samo fasade, nego i stolarije. To je jedan kapitalni projekat Ministarstva kulture i sporta gdje će biti nosilac tog projekta Grad Sarajevo. Mi ćemo dati pare, oni će uraditi taj posao. I radimo na rekonstrukciji fasade dijela Historijskog muzeja. Isto će to biti u narednih mjesec dana. I stepenište i fasadu ćemo raditi. Što se tiče kulture, to su dva velika kapitalna projekta. Odvojili smo 1.700.000 za to.
Bilo bi licemjerno, imamo Zemaljski muzej koji izgleda fenomenalno, dičit ćemo se novom Ars Aeviju, a onda između ta dva muzeja imamo Historijski muzej koji je ostao kao neko siroče. Rekao sam neću, to sebi ne mogu oprostiti.
Spomenuli ste Ars Aevi pa moram pitati kada ćemo napokon dočekati da krene gradnja?
- A što se tiče muzeja Ars Aevi, mislim da će vrlo brzo ići kamen temeljac, riješili su se svi imovinsko-pravni odnosi. UNESCO je jedan od najvećih finansijera tog projekta, Vlada KS u tom nekom svom obimu, ali ide to.
Ministarstvo je finansiralo i monografiju našeg najvećeg živućeg slikara Safeta Zeca. Kada ćete je prezentirati javnosti, odnosno hoće li prezentacija pratiti premijeru dokumentarca o Safetu koji je najavljen da će premijeru zabilježiti na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu?
- Nedavno sam bio na kafi sa maestrom Zecom i rekao sam da se divim toj njegovoj skromnosti, toj poniznosti. Ustvari nevjerovatno je da jedna takva ljudska gromada može biti tako skromna, ponizna, čovjek koji je pozicioniran na svjetskoj mapi kulture na samom vrhu. Previše smo ga udaljili od sebe. Ja sam mu prije nekih sedam ili devet mjeseci upriličio prijem u ovoj kancelariji.
Maestro je baš sjedio ovdje i rekao sam "da mi je to jedan od najvažnijih dana, i sigurno će biti u mandatu da ste vi ušli u ovu kancelariju", i rekao sam "volio bih da za bilo koji projekat mogu biti partner i da nam to dozvolite kao ministarstvu". Nikada Safet Zec nije htio da radi sa vladama, baš zato što je držao dignitet, nije želio da skrnavi svoj lik i djelo jer uvijek se piše u medijima zašto se finansira neko i nešto.
Uvjerio sam ga da ću štititi taj dignitet sve dok sam ja tu, jer svaku marku koju uložimo u Fondaciju "Ivanka i Safet Zec" ću biti ponosan, i to će nešto ostati trajno u ovom ministarstvu. Monografija će biti na tri strana jezika, a drago mi je i da je promocija filma reditelja Gorčina Zeca "Safet Zec" na Sarajevo Film Festivalu. Mi smo naravno uradili sve u dogovoru sa Safetom Zecom, jedan veliki event ćemo uraditi 18. augusta koji je posvećen njemu.
Ustvari tako želim da pokažem da mi nemamo puno Danisa Tanovića, Safeta Zeca, Mersada Berbera kao što nemamo ni Emerika Bluma. Nemamo mi tih ljudi, mi smo jedna mala nacija i previše se lahko odričemo tih naših totema iz svakih oblasti. Tako da će to biti jedna idealna prilika da se zahvalimo Safetu Zecu na SFF-u. A SFF je ustvari festival koji spaja i pokazuje da kinematografija spaja razne oblike kulture, tako da će to biti jedan predivan događaj, naravno posvećen Safetu Zecu.
Drago mi je da će tu biti i sporta, da će doći na događaj Džanan Musa, jer i on ima premijeru svog filma koji se zove "Brate". Ustvari to je bit kulture i sporta, da okuplja, promovira, prezentira ono što najljepše imamo.
Kada već spominjemo velikane, nažalost jedan od naših najvećih pisaca - Dževad Karahasan koji je napisao neka najljepša djela o Sarajevu, preselio je sa ovog svijeta, nedočekavši da mu se Sarajevo oduži, pa čak ni Šestoaprilskom nagradom. On nikada nije ništa ni tražio. Ali postoji li način da sada, kada njega više nema, da ga ponovo stavimo u fokus, da se ne zaboravi, eventualno, posthumno da mu se dodijele priznanja? Njegov posljednji roman koji je objavio je oda Sarajevu. Svjetski mediji su taj roman proglasili remek-djelom.
Malo prije nego je, nažalost, preselio, mi smo planirali da radimo iznenađenje za njegov 70. rođendan ovdje sa jednom grupom ljudi koji su i Društvo pisaca. Htjeli smo da mu proslavimo rođendan na taj način da bi se na svim sarajevskim ulicama čitali odlomci njegovih knjiga i da ga pozovemo u Sarajevo i da mu to bude iznenađenje. Nažalost, nismo to dočekali.
Ja ću imati obavezu, nisam zaboravio, da sa Društvom pisaca pokrenemo tu priču, previše je brz život da zapostavimo takva imena kojih baš nemamo puno. Ako je iko zaslužio u Sarajevu, a kada pričamo o piscima, to je Karahasan, a sve što je radio je ustvari priča o ovom gradu u kojem smo mi, i ako se na taj način ne odužimo njemu, onda smo pali na ispitu.
A što se tiče tih nagrada i svega, ministarstvo nema to u planu aktivnosti, nije takva institucija. Grad Sarajevo to radi, Skupština kantona Sarajevo radi. Ja se nekada bojim da to ukalja imena nekih ljudi. Evo znamo da Zdravko Čolić nedavno nije postao počasni građanin. Bojim se da ne okaljamo ta velika imena kroz igre te neke političke, kroz prljave igre.
I evo otvoreno kažem, mi kao ministarstvo možemo, mi ćemo raditi neki projekat sa Društvom pisaca, sa ljudima koji su iz izdavaštva da sufinansiramo, da kreiramo taj neki projekat kojim ćemo obilježiti, možda na dan rođenja ili smrti, na neki datum, ali da u svim općinama KS čitaju se njegova djela, da se priča o Karahasanu.
Tu bih, naravno, uvrstila i akademika Abdulaha Sidrana. Znate da je njegova porodica osnovala Fondaciju?
Da, svakako. To se podrazumijeva.
Vaša podrška i sportu je neizostavna. Rekli ste da ćete ih podržavati u skladu sa rezultatima. Međutim, spočitava Vam se da previše podržavate fudbalske klubove, iako ne donose neke zavidne rezultate. Šta je sa mladim sportistima, koliko ima podrške za njih?
Prošle godine smo hrabro i Želji i Sarajevu dali po milion KM, to ove godine nikako neće biti slučaj jer nisu opravdali očekivanja Ministarstva kulture i sporta. Mogu reći da ima klubova koji su itekako shvatili moju poruku - ženski rukometni klub Hadžići su osvajači <Kupa BiH, postali su ozbiljan konkurent na mapi rukometa, kako Premijer lige tako i regiona i izlaze u Evropu.
Ženski odbojkaški klub Ilidža ove godine igra najvažnije turnire za Ligu prvaka u Istanbulu, košarkaški klub Bosna kad sam ja došao bili su nedefinisani, pred ispadanjem iz druge lige. I sa današnjim danom oni su učesnici Aba 2 lige. I ponovo kažem, to nije konačni cilj. Ja se neću ni sa tim zadovoljiti. Hoću da igraju Aba 1 ligu.
Sa pozicije kada sam ja došao kao ministar itekako ima napretka.
Mi smo se opredijelili i da ćemo novac investirati u infrastrukturu. Željezničar će nakon toliko godina prvi put dobiti stadion kako dolikuje. Mi radimo na izgradnji južne tribine koja je simbol navijača Željezničara. To je investicija od 4,7 miliona KM, a na kraju nije to samo šta će reći navijači Željezničara. To će biti i nacionalni stadion. Stadion koji će imati četvrtu kategoriju, gdje će i naši reprezentativci igrati i samim tim povećavati prihode KS.
Vidjeli smo šta znači jedna fudbalska utakmica. U konferencijskoj ligi Sarajevo ima 26.000 ljudi na stadionu. Koliko ti lokali oko stadiona imaju prihoda na osnovu te utakmice... A da će dobiti novac tako lako, neće. Novac je tu, treba ga samo zaraditi.
Što se tiče individualaca, imamo sestre Sipović, Lejlu Njemčević, Anesa Bostandžića, Elvedinu Muzaferiju iako dolazi iz ZDK. Tako isto Lana Pudar. U njih ulažemo ozbiljne pare, pratit ćemo sve, ali očekujemo rezultate.
Nema novca na lijepe oči. Kod mene na stranici možete pronaći koliko novca je svako dobio. Dosta klubova koji su komercijalno-kvantitativnog karaktera ću napraviti rez. Dakle, sve komercijalno-kvantitativno lagano režemo. Ne može sve preko koljena, preko noći. Dobro smo srezali prošle godine, ove ćemo drastično, da bismo imali više novca za vrhunske individualce, klubove, za sve ostalo.
U neformalnom razgovoru ste spomenuli da osnivate Fondaciju za kinematografiju na nivou Kantona Sarajevo. Kada?
Paralelno pored zakona o sufinansiranju institucija kultura, zakona o sportu koje će dočekati svjetlo dana, zakona o kulturi, radimo i još jednu trajnu stvar. Sve što sam naveo su trajne stvari u što se niko nije upustio. Reforme su vrlo teške. Radimo osnivanje Fondacije za kinematografiju KS.
To će biti Fondacija koja će trajno pokazati brigu o kinematografiji, ali što je najvažnije, sistemski će riješiti finansiranje filmova, da politike ne vode se na udruženjima, individualcima, nego da krovno tijelo koje je imenovala vlada tj. skupštinska većina mora dati saglasnost, direktor/ica imat će odgovornost za razvijanje kinematografije, da se bori za budžete, da od EUROIMAGE-a uzima svjetske projekte.
Hoću kada završim ovaj mandat, a kad ću završiti ne znam, ali hoću da kažem uradio sam Narodno pozorište, uradio sam Historijski muzej BiH, uradio sam jedan zakon, drugi zakon, Fondaciju, sistemski riješio institucije kulture BiH, sistemski riješio javne pozive, transparentnost... I dosta od mene.