Naglašava opasnost prikrivanja zločina kao i važnost svake vrste doprinosa pronalasku nestalih i ostvarenju pravde.

- Na taj način moguće je vratiti i sačuvati čast i dostojanstvo. Prenositi odgovornost i teret zločina na buduće generacije jeste zločin. Prikrivati zločine drugoga jeste biti saučesnik u zaštiti zla. Da u tome nema ništa časno, duši je jasno. Život sa takvim tajnama jeste zatočenistvo duše i budućnosti. Istina i pravda treba da oslobode sve nas iz zatočenistva i tame laži. Osloboditi i biti slobodan je vrednije od zatočeništva - naglasio je autor u izjavi za Fenu.

Tim djelom Dervišević poziva i Međunarodni sud pravde u Hagu da, kao takav, konkretno doprinese ostvarenju pravde u Bosni i Hercegovini.

- Tolerisati zločine i zločince nije put ka ostvarenju pravde, već je to put ka ponavljanju zločina, a takvim pristupom postaje se saučesnik - naglasio je.

Autor podsjeća da su tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu ubijene i nerođene bebe u utrobama svojih majki ili tek rođene u naručjima svojih majki. Ubijane su majke pred očima djece.

Na Međunarodni dan nestalih, 30. august, Dervišević naglašava da u Bosni i Hercegovini i širom svijeta brojne žrtve, ranjeni, mučeni, obespravljeni, ponižavani, silovani građani Bosne i Hercegovine tragaju za pravdom. Mnogi od njih još tragaju za nestalima.

Almir Dervišević rođen je u Sarajevu, a živi i radi u Nizozemskoj. Posljednjih 20-ak godina postavio je nekoliko instalacija u Hagu (ispred zgrade Međunarodnog suda pravde i Vlade Nizozemske) te Utrehtu, Briselu, Ženevi. Tako nastoji ukazati na intenzivniji i efikasniji rad na planetarnom ostvarenju pravde, Međunarodnog suda pravde, ali i društva općenito.