U Gazi Husrev-begovom hanikahu otvorena je retrospektivna izložba "Naša baština" kojom Muzej Sarajeva obilježava 75 godina rada na istraživanju, čuvanju, zaštiti i prezentaciji kulturno-historijskog naslijeđa prijestolnice Bosne i Hercegovine.

Izložbom, na kojoj je predstavljeno 140 eksponata i 100 fotografija, sjajnih umjetničkih djela vrhunskih bh. slikara te iznimno vrijedni i značajni artefakti etnološkog, arheološkog, antropološkog i povijesnoga disciplinarnog polja, želi se skrenuti pažnja javnosti na zatomljenu, pokrivenu i nedovoljno istaknutu i vidljivu prošlost Sarajeva, koju čini materijalno inematerijalno kulturno-historijsko naslijeđe naših predaka.

Eksponati pričaju priče o tome ko su bili prvi sarajevski ljekarnici, kako su bozadžije pravile i prodavale bozu, šta su Sarajke donosile u miraz, gdje je završila prva "Vječna vatra", u čemu se kuhalo, kako ugošćavalo, čime smo se ponosili, kako smo se odijevali, kad su umijeće obrade metala i likovna umjetnost ušli u sve pore sarajevskog društva, kome su naslikani prvi portreti, te ko je sve od značajnih svjetskih ličnosti posjetio Muzej Sarajeva...

- Ovaj projekat predstavlja kulturno-historijske vrijednosti iz muzejskih zbirki (umjetnička, arheološka, etnološka, antropološka, zbirka austrougarskog perioda, orijentalna, muzička, jevrejska, zbirka starih zanata, 20. stoljeća, urbane i osmanske arheologije, fotografije, starog oružja, novca, pomoćnih predmeta, legata i dr.) koje interpretira na novi način, osvjetljujući dio sarajevske i bosanskohercegovačke prošlosti koju nismo u ovom obimu i polivalentnosti imali priliku vidjeti na ranijim ekspozicijama i događajima. Ukupan broj klasificiranih, obrađenih i prikazanih eksponata na ovoj jubilarnoj izložbi je 190 - istakla je jedna od autorica izložbe i direktorica Muzeja Sarajeva, Indira Kučuk Sorguč. 

Ističe da nismo svjesni šta imamo jer se ne bavimo kulturom i kulturnim identitetom, već materijalnim dijelom ekonomskog života i egzistencijom.

- Imali smo intenciju da posjetitelji zakorače u muzejsku izložbu kao u kuću svojih roditelja i svojih bližih predaka, da osjete miris nostalgije, zažele da neki predmet ponesu sa sobom kako bi ih evocirao na intimu doma, porodičnu harmoniju ili bezbrižno djetnjstvo. Htjeli smo da ovom izložbom samo razmaknemo zarčiće na prozorima i nalaktimo se iznad mušebaka tek toliko da se čuju ezani i crkvena zvona kad u milozvučju istoga momentuma kreiraju kosmičko suglasje; da pogledamo u naninu seharu – riznicu ruha i tajni, da se nađemo ispred mađioničara čija nas obmanjivanja uveseljavaju i da u pozorištu sjenki prepoznamo neke današnje "Karađoze i Hadživate"… - pojasnila je Kučuk Sorguč.

Pored nje, autori izložbe su kustosi Muzeja Sarajeva: Mirsad Avdić, Hamdija Dizdar, Žanka Dodig, Goran Grebo, Amra Madžarević, Adnan Muftarević, Igor Radovanović, Moamer Šehović i Edin Veletovac. Saradnica na dokumentaciji je Dženana Kurtović, tekstilna prepartorica je Aida Kereš, a konzervator Murat Kurtović.