O prekancerozama, ali i malignim oboljenjima na koži razgovarali smo sa mr.sci.med.dr. Tamarom Jovović Sadiković, specijalistom dermatovenerologije.

- Prekanceroze su različite promjene na koži koje najčešće nastaju dugotrajnim kumulativnim djelovanjem UV zraka, utičići na ćelijsku DNK, te kao posljedicu imaju pojavu izmijenjenih stanica koje još uvijek nisu postale karcinom ili melanom, ali su u visokom riziku da se razvije maligni proces. Najčešća je Aktinička keratoza koja se manifestira kao crvenkasta suha promjena, nekada i sa površnim krusticama na fotoeksponiranim mjestima (najčešće na licu, ušima). U ovom slučaju najbitnija je redovna dermatoskopska kontrola te zaštita od UV zračenja - kaže na početku razgovora Jovović Sadiković.

Kada govorimo o malignim oboljenjima kože, koliko tačno vrsta opasnih promjena na ima?

- Puno je promjena na koži koje mogu postati ili jesu opasne, a kada govorimo o kancerozama ili malignom melanomu, tu svakako najčešće imamo bazocelularni karcinom kože, spinocelularni karcinom i najmaligniji od svih, ali srećom i najrjeđi od nabrojanih - maligni melanom.

Pojavnost melanoma posljednjih je desetljeća u značajnom porastu u cijelom svijetu. Šta je ustvari melanom, zbog čega nastaje, ko je sve podložan ovoj malignoj tvorbi?

- Maligni melanom je zloćudni tumor kože koji nastaje iz melanocita, stanica koje proizvode melanin. Karakterizira ga vrlo rana pojava metastaza. Iako se povezuje najčešće nastajanje iz madeža, melanom najčešće nastaje na koži "de novo", tj na prethodno nepromijenjenoj koži, ali se vrlo često zamijeni za madez. Naravno displastični (atipični) madeži su znak visokog rizika od pojave melanoma, te je veoma važno na vrijeme ih pregledati, redovno upoređivati, te eventualno hirurški ukloniti i poslati na patohistološku analizu.

Kako se melanom manifestira i otkriva, te kakav je tok liječenja?

- Melanom najčešće izgleda kao smeđa tamna mrlja ili čvorić koji se polagano mijenja i širi. Ono što može zavarati pacijenta da odloži posjetu dermatologu je činjenica da ne postoje subjektivni simptomi kao što je bol, peckanje eventualno ponekad svrbež. Pacijenti se na žalost jave tek kada dođe do krvarenja, kada oni protumače da je došlo do povrede madeža. Osim uobičajenog smeđeg malignog melanoma, postoji i amelanoticni maligni melanom koji se manifestira kao jedan na početku sitni ružičasti čvorić bez ikakvih znakova pacijentu da se radi o malignom tumoru. Na žalost iz razloga što se veoma često zanemari, pacijenti puno duže odgađaju posjetu dermatologu, te samim tim liječenje i ishod bolesti.

Šta svi možemo uraditi u cilju preveniranja ove maligne bolesti?

- Digitalna dermatoskopija je zlatni standard za pregled svih melanocitnih i nemelanocitnih lezija na koži i sluznicama. Omogućava dermatologu da uoči sve promjene u vidu prekanceroza, kanceroza ili displastičnih madeža koji mogu predstavljati rizik za razvoj melanoma. Svakako sa digitalnim dermoskopom za razliku od ručnog dermoskopa možemo godinama voditi pacijente upoređujući prethodne slike te možemo uočiti i minimalnu promjenu i na vrijeme ukloniti rizični madež ili promjenu. Melanom je svakako izlječiv. Imam veliki broj pacijenata koji su prebolovali maligni melanom, redovno se kontroliraju, žive uredan život uz sistematske preglede dermatologa i onkologa. Svijest o prevenciji se mijenja, te i mlađe osobe redovno dolaze na preventivne preglede digitalnim dermoskopom, želeći imati svoju bazu podataka i redovno vršiti kontrole madeza.

Boravak na otvorenom važan je za ukupno zdravlje našeg organizma. No, pretjerano izlaganje UV-A i UV-B zrakama itekako može naštetiti našoj koži, a samim tim i našem zdravlju. S obzirom da idemo ususret ljetnim mjesecima, kako bismo se trebali ponašati u cilju očuvanja naše kože, a samim tim i našeg zdravlja?

- UV-A zrake i UV-B zrake osim što dokazano dovode do nastanka prekanceroza, kanceroza i melanoma, također dovode i do fotostarenja, te tako koža koja se dugo izlagala sunčevom zračenju izgleda starije. Sada se vrši i procjena starosti kože, te tako osoba od 40 godina može imati kožu koja odgovara osobi od 55, ali i obrnuto, tj. adekvatnom zaštitom kremama, šeširom i odjećom možemo preventivno djelovati, kako na rak kože, tako i na bore i kvalitet kože.

Koliko je važno tokom cijele godine, a naročito u ljetnim mjesecima, redovno tretirati kožu preparatima koji sadrže zaštitni faktor?

- UV-A zrake jednake su tokom cijele godine, a UV-B se mijenjaju sa godišnjim dobima. UV-A kumulativni efekt dovodi do bazocelularnog i spinocelularnog karcinoma kože, dok kratko i intenzivno izlaganje UV-B zrakama dovodi do pojave malignog melanoma.

Nametnuti ideal ljepote učinio je da sve više mladih koristi solarij. To je i razlog što u BiH preko noći niču saloni ljepote, koji nude usluge solarija, čiji je kvalitet nerijetko sumnjiv. Smatra se da su solariji, kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svrstala u prvu grupu kancerogena, razlog što danas u svijetu ima više od 450.000 slučajeva melanoma, najzloćudnijeg raka kože, a dermatolozi ističu da čak i samo jedan tretman povećava rizik od nastanka bolesti. Kakvo je Vaše mišljenje o ovoj temi?

- Svakako se osobama ispod 18 godina ne preporučuje odlazak u solarij, a također, sve osobe koje imaju rizik od nastanka melanoma, trebale bi izbjegavati ove vrste tretmana. Osobe koje koriste solarij, trebaju odlaziti u provjerene salone, kod kojih se redovno servisiraju i mijenjaju lampe, ali i obratiti pažnju na higijenu solarija – kazala je Jovović Sadiković.