U pismu je ambasadorima Rusije i Izraela poručio da "nema demokratske alternative članstvu Bosne i Hercegovine u EU i NATO-u".

Kada je u pitanju Izborni zakon Bosne i Hercegovine, Bećirović je poručio da "reforma izbornog zakona neće biti izvršena po mjeri HDZ-a", te da novi saziv vlasti, alaudirajući na stranke koje su ga podržale na izborima, neće pristati na uvođenje dodatne diskriminacije u izborni proces. 

Međutim, među strankama koje su podržale Bećirovića, osim SDP-a, ključne su upravo one koje su se izjasnile da su spremne udovoljiti Čovićevim željama i prijedlozima kada je u pitanju Izborni zakon BiH.

VEZANI TEKST - Radončić: SDA radikalizirala hrvatsko-bošnjačke odnose, samo da SDA nije u Predsjedništvu, Komšić projekat SDA

Tako je u intervjuu za Večernji list Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a koja podržava Bećirovića na narednim izborima, pričao priču koja godi ušima Dragana Čovića kada je u pitanju "legitimno predstavljanje" kakvo zagovara HDZ.

- Što se tiče člana Predsjedništva, Bošnjaci tu već tri puta, dakle punih 12 godina, biraju hrvatskog člana Predsjedništva. Iako prema izjavama svih relevantnih bošnjačkih političara mi želimo da ta praksa prestane. Ali razlika između izjava za javnost i onoga što političari rade u sjeni očito postoji. Bojim se da u bošnjačkoj političkoj eliti ima još puno ljudi koji smatraju da je to praksa koju treba nastaviti - izjavio je Radončić za Večernji.

Kazao je tada da "Hrvati imaju pravo tražiti da biraju svog legitimnog predstavnika", a Željka Komšića je nazvao "SDA projektom". Osim toga, dodao je da "kad ne bismo imali situaciju da na izborima majoriziramo jedan narod, stvari bi se harmonizirale". 

Dakle, Radončić i SBB, kao oni koje Bećirović vidi kao buduću vlast, već su se izjasnili i rekli potpuno suprotno u odnosu na Bećirovićevu tvrdnju.  

Drugi lider stranke čiji se stavovi po pitanju Izbornog zakona BiH sviđaju Draganu Čoviću, ali i nekim drugim funkcionerima iz BiH i Hrvatske koji zagovaraju "legitimno predstavljanje" je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde koja je također dala podršku Bećiroviću na predstojećim izborima. 

Kada su probosanske stranke zatražile reduciranje ovlasti Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, Konaković se tome usprotivio, čime je podržao shvatanje Dragana Čovića da se ovlasti Doma naroda FBiH ne smiju mijenjati.

Ovu Konakovićevu objavu lajkala je zastupnica u Evropskom parlamentu i nakadašnja ambasadorica BiH u više zemalja Željana Zovko (HDZ). 

Dalje, Konaković se usprotivio i tome što su probosanske stranke odlučile kandidirati Hrvate za kantonalne zastupnike, čime se jasno priklonio onima koji zagovaraju da HDZ ima kontrolni paket u Domu naroda FBiH. Konaković je to nazvao "jeftinim političkim poentiranjem".

VEZANI TEKST - Konaković protiv reduciranja ovlasti Doma naroda FBiH, time direktno podržava HDZ

Konaković je u više navrata davao izjave u kojima zagovara "legitimno predstavljanje". 

Osim toga, Naša stranka je u više navrata odigrala u korist HDZ-a i Dragana Čovića, kao što je slučaj izbora gradonačelnika Mostara. Javnost je imala priliku čuti snimak na kojem zastupnik te stranke Damir Arnaut zagovara HDZ-ov model popune domova naroda.

Pregovarajući 2018. godine o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH, Damir Arnaut, tada državni zastupnik SBB-a Fahrudina Radončića, a danas Naše stranke, predlagao je da se primijeni popis iz 2013. godine.

VEZANI TEKST - Ko je obećao "treći entitet": Čoviću je SDP 2012. davao željeni Izborni zakon, danas mu pomažu da osvoji Mostar

Upravo to je model koji je zagovarao i HDZ BiH, a koji bi stranci Dragana Čovića donio sigurnih 12 delegata u Domu naroda Federacije BiH i četiri delegata u Domu naroda BiH. Taj prijedlog bi značio HDZ-ovu trajnu i apsolutnu kontrolu svih procesa u Federaciji i na nivou BiH, pisao je portal Istraga prošle godine, a priložili su i snimak na kojem se to čuje. 

Kada je u pitanju stranka koja je kandidirala Bećirovića (SDP), treba napomenuti i to da je član Predsjedništva Željko Komšić napustio ovu partiju 2012. godine jer se nije slagao sa prijedlogom provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci, koju je nudila Socijaldemokratska partija BiH zajedno sa HDZ-om, SBB-om i HDZ-om 1990.