Glavna rasprava

Disciplinski postupak protiv sudije zbog propusta da izradi presudu u slučaju "Dženan Memić"

Vrhovni sud FBiH
FOTO: Birn

Na glavnoj raspravi u disciplinskom predmetu protiv Dragana Čorlije, sudije Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, pred Prvostepenom disciplinskom komisijom svjedoci su potvrdili da presudu u predmetu protiv Ljube i Bekrije Seferovića nije bilo moguće pobiti jer se radilo o pravosnažnoj presudi i predmetu zbog kojeg su sudije osjećale ogromni medijski pritisak.

Na početku rasprave, tuženi Čorlija je rekao da nije uspio postići sporazum sa Uredom disciplinskog tužioca (UDT) u pogledu disciplinske tužbe, objasnivši da je Ured insistirao na novčanoj kazni, dok je on predlagao javnu sankciju jer nije nikada disciplinski kažnjavan, a sama inkriminacija je sporna, prema njegovom mišljenju.

Emir Neradin, sudija Vrhovnog suda FBiH od 2019. godine, kazao je da je bio član Sudskog vijeća u predmetu koji se vodio protiv Ljube i Bekrije Seferovića – dva puta po žalbi na prvostepenu presudu te u pretresu pred ovim sudom. On je rekao da se radilo o dosta složenom predmetu te da je bio prisutan izuzetno veliki pritisak javnosti.

- Tu je bio veliki broj izjava u medijima, čak je bilo tolikog napadanja na nas kao vijeće, a nije niko reagovao… Nije bio prioritetan predmet, ali je bio pritisak od strane javnosti… Na kraju je dogovor bio da se predmet što prije okonča - kazao je Neradin, dodavši da je pritisak išao čak u pravcu da je potrebno uhapsiti sudije.

On je naveo da mu je poznato da je sudija Čorlija bio zapao u kašnjenje u izradi planskih predmeta te da ga je zbog toga predsjednica Suda isključila iz primjene pritvorskih predmeta. Rekao je da je visoko postavljenu normu u Krivičnom odjeljenju Vrhovnog suda nemoguće dostići.

Na upit disciplinske tužiteljice Dejane Bojanić, Neradin je potvrdio da se predsjednica Suda obavještava u slučaju kašnjenja u izradi odluke te da se pritom obavještenje unosi u sistem za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima (TCMS). Kazao je da je predsjednica Suda bila upoznata s kašnjenjem odluke.

Čorlija se tereti da je kao sudija izvjestilac u predmetu protiv Semira Rastodera propustio da poduzme procesne radnje zakazivanja ročišta po žalbi Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu. Prema prvoj tački tužbe, sudija Čorlija je propustio da zakaže ročište od najmanje jedne godine i tri mjeseca.

Prema drugoj tački tužbe, Čorlija se tereti da je, kao predsjednik Sudskog vijeća u predmetu protiv Ljube i Bekrije Seferovića, propustio da izradi presudu, čime je neopravdano kasnio najmanje pet mjeseci. Pored neopravdanog odlaganja i kašnjenja, sudija je, kako je ranije navela tužiteljica Bojanić, prekršio i etičke standarde.

Slavko Marić, sudija Vrhovnog suda FBiH od 2012. godine, koji je također bio u Vijeću u predmetu protiv Seferovića u slučaju "Dženan Memić", kazao je da se vodila medijska kampanja tokom trajanja postupka zbog koje su osjećali pritisak.

- Moram reći da smo mi kao Vijeće osjećali pritisak od oštećenih… Zaštite nikakve nije bilo, na nama trojici je bilo da odlučimo o presudama koje su osporavane… U takvim okolnostima, mi smo imali signale da je taj predmet potrebno zakazati, iako nije bio prioritetan - rekao je Marić, dodavši da se radilo o složenom predmetu te da su morali mnogo dokaza detaljno provjeriti.

Marić je kazao da je presudu, u okolnostima u kojima rade, nemoguće donijeti u zakonskom roku te je rekao da se u posljednje vrijeme često dešava da se kasni sa izradom presuda.

Dodao je da presudu u predmetu protiv Seferovića nije bilo moguće pobijati jer se radilo u pravosnažnoj presudi te da je zakonska obaveza da se predsjednica Suda obavijesti u slučaju prekoračenja roka za donošenje presude, ali da mu nije poznato da li je u ovom slučaju to urađeno.

Oba svjedoka su na upit disciplinske tužiteljice Bojanić kazala da je prosječan broj predmeta kod sudija Vrhovnog suda FBiH "oko 20-ak".

Nastavak glavnog pretresa pred Komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je zakazan za 26. septembar, kada je planirano provođenje materijalnih dokaza i iznošenje završnih riječi, piše Birn.

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga