- U ovom slučaju, intencija jeste da se amandmanima na Ustav Federacije BiH i shodno tome izmjenama Izbornog zakona BiH, zacementira etnička podjela unutar BiH prema izbornim jedinicama - kazao je Đonlagić, komentirajući najave donošenja odluke o izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, te u vezi s tim proteste ispred zgrade OHR-a.

Cijenim, dodao je on, da bilo kakvi brojevi naroda ili građana koji žive na nekom području BiH ne mogu biti osnov ili kriterij za njihovo učešće u zakonodavnom životu ili zakonodavnim tijelima BiH.

Prema njegovim riječima, uvođenje bilo kakvih procenata, bilo kakvog cenzusa, koliko koga ima na određenom prostoru, zapravo je antidemokratski i antievropski.

- Pogotovo što je ovdje fokus samo na jedan dio BiH. Dakle, o kakvim mi izmjenama Izbornog zakona, koji je državni zakon koji uređuje izborni proces na cijelom području BiH, smo došli u situaciju da nam visoki predstavnik u BiH nameće rješenja koja se tiču samo FBiH. Rješenja koja će proizvesti nove diskriminacije u BiH i, potpuno sam siguran, odvesti BiH u nove tužbe pred Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, a nismo riješili ni već donesene presude, a takvih je pet - istaknuo je Đonlagić.

Dodao je da sve te presude ukazuju na to da je potrebno otkloniti postojeće diskriminacije u Ustavu i u Izbornom zakonu za cijelo područje BiH.

Đonlagić kaže da se ovih pet presuda tiče prava državljana BiH, koji žive i na izbornom području RS-a i na izbornom području FBiH, "a sad smo došli u situaciju da nam se nameću rješenja samo za Federaciji u BiH".

- U suštini, rekao bih da je ovo demokratija za rezervat. To je nešto što je nevjerovatno, da nam neko u 21. stoljeću nameće rješenje koja ne važe ni u zemlji iz koje dolazi predlagač, u ovom slučaju Njemačke - kazao je Đonlagić, te napomenuo da je i njemački Bundestag nedavno izglasao rezoluciji koja u potpunosti govori o nečemu drugom, "govori o tome da BiH treba da se odmakne od etničkog modela i stvaranja diskriminacija i davanja prava ekskluziviteta nekome zato što se izjašnjava na jedan, drugi, treći ili četvrti način".

Đonlagić je istaknuo da BiH treba domaća rješenja, pred Parlamentarnom skupštinom BiH, a ona će doći prije ili kasnije, koja bi trebala dati sva prava čovjeku, sva prava pojedincu, sva prava državljaninu BiH, koja znače da sve ono što je njegov identitet je sadržano u tom njegovom osnovnom, temeljnom ljudskom pravu.

- Potpuno je razočarenje čuti uopće sadržaj, da ne govorimo koliko je netransparentan ovaj proces kojem svjedočimo i koji je prirodno proizveo reakciju ljudi u BiH - kazao je Đonlagić.

On je istaknuo da je posebno neobično što rješenja koja dolaze s adrese visokog predstavnika Christiana Schmidta "urušavaju istovremeno i kredibilitet institucija EU-a".

- Podsjetimo se da je zapravo institucija Evropske unije, Evropsko vijeće i gospodin Michel, organizovala zvaničan sastanak u Briselu s predstavnicima svih parlamentarnih stranaka u BiH. Dogovoren je jedan zajednički okvir koji znači i ustavnu reformu i reformu Izbornog zakona šest mjeseci nakon implementiranja rezultata općih izbora iz oktobra 2022. godine. Tako da je ovo, rekao bih, jedan politički šamar institucijama Evropske unije - zaključio je Đonlagić.