Svaka promjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini mora da se bazira na odlukama Evropskog suda za ljudska prava i preporukama Venecijanske komisije, izjavio je slovenski zastupnik u Evropskom parlamentu Klemen Grošelj.

Grupa od 25 parlamentaraca iz evropskih zemalja uputila je krajem oktobra pismo Uredu visokog predstavnika (OHR), u kojem su pozvali Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta da povuče svoje odluke koje se odnose na izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.

Među tim parlamentarcima je bio i Slovenac Grošelj koji smatra da su nametnute izmjene protivne svim demokratskim principima.

- Duboko su nedemokratske i protiv svih demokratskih principa. Odluka je bila prihvaćena na dan samih izbora, što je najgori mogući termin za takvu ili bilo kakvu odluku vezanu na izbore. Mislim da svaka promjena Izbornog zakona mora da se bazira na odluci Evropskog suda za ljudska prava i preporukama Venecijanske komisije. Ovo što je sad urađeno je odluka za koju se sumnja da je bila rezultat različitih lobiranja i pragmatičnih političkih procjena koje tradicionalno zemlje Balkana tjeraju u slijepu ulicu. Znam da odluka ima podršku Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, ali bojim se da će vrijeme pokazati, a procjenjujem, da se to već dešava, da je ova odluka stvari dodatno zakomplicirala - istakao je Grošelj.

Prema njegovom mišljenju, prilikom izmjena Izbornog zakona najvažnije je da u fokusu budu demokratski principi.

- Sada se stvara dojam da individualna i takozvana kolektivna prava ne idu ruku pod ruku. Ali ako pogledate primjer Belgije, vidjet ćete da je to moguće. Belgijanski proporcionalni sistem je veoma demokratski princip, a nešto sasvim drugo je ono što ja zovem balkanizacija tog principa. Mislim da treba slijediti principe koje sam već spomenuo - rekao je on.

Naglasio je i kako smatra da je Evropska komisija preporučila da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata na putu ka Evropskoj uniji jer građani Bosne i Hercegovine to zaslužuju.

- To također otvara nove mogućnosti da se razvoj situacije u Bosni i Hercegovini pomakne prema EU od politike koja forsira principe i ideje koje su dovele do rata u Ukrajini. Budućnost Zapadnog Balkana je u EU, ali ne po modelu Mađarske Viktora Orbana nego po modelu najnaprednijih i demokratskih država EU-a. To je cilj. Taj put neće biti jednostavan ali je to jedini put koji znamo. To znači ne samo promjene na papiru nego i njihova realizacija u svakodnevnom životu ljudi u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu. Prije svega to će, bar se nadam, omogućiti neke vrlo važne promjene, prije svega po pitanju vladavine prava i rada pravosuđa, što je temelj napretka kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za Zapadni Balkan, pa i za samu EU. Isti principi i mehanizmi, koji važe u EU trebaju da važe i u zemljama kandidata, po pitanju vladavine prava - kazao je Grošelj.

Dodao je kako se nada da će mladi političari u Bosni i Hercegovini učiniti mnogo više za državu u smislu ekonomskog i demokratskog napretka od starih generacija političara.

- Nadam se i mislim da će se promjene oko vladavine prava odraziti i u politici. Neće se to desiti preko noći ali polako hoće. Gledajte samo kakve je to promjene postigao EPPO – Ured javnog tužitelja EU-a. Ako on počne svoje aktivnosti i u zemljama kandidatima, ja procjenjujem da su promjene neminovne - rekao je slovenski zastupnik u EP-u.

Na kraju je poručio da zemlje Zapadnog Balkana mogu povećati međusobnu saradnju, povjerenje i ojačati mir u cijelom regionu uvođenjem zakona i normi koji važe u Evropskoj uniji.

- Stvarnom i konkretnom implementacijom zakona i pravila koji važe unutar Evropske unije. To će ojačati vašu konkurentnost i olakšati integraciju na unutrašnje tržište EU-a. Uz investicije u infrastrukturu i jačanje ekonomije kroz nove investicije i bolja radna mjesta, treba jačati i vladavinu prava. Sve to će ojačati stabilnost i prosperitet ljudi u zemljama regiona - kazao je Grošelj.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt potvrdio je ranije svoj dolazak na sjednicu Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta 30. novembra. Schmidt dolazi u Brisel na zahtjev grupe parlamentaraca.

Parlamentarci iz Njemačke, Francuske, Holandije i Slovenije, njih 25, uputili su pismo u kojima se poziva OHR da povuče svoje odluke koje se odnose na izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.

U svom pismu, parlamentarci su naveli kako su nezadovoljni Schmidtovom odlukom da nedugo nakon zatvaranja biračkih mjesta na Općim izborima 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona, kao i izmjene Ustava Federacije BiH, što je nužno za primjenu izmijenjenog Izbornog zakona. Parlamentarci su pozvali visokog predstavnika da razmotri način na koji koristi bonske ovlasti, ističući da bi OSCE trebao dati mišljenje o nametnutim izmjenama Izbornog zakona.