open-navfaktor-logo
search
Opsada Sarajeva
Grad heroj izdržao je najdužu opsadu u modernoj historiji čovječanstva koja je trajala 1.425 dana
Peti april je Dan obilježavanja opsade Sarajeva 1992-1995. Tim povodom je na sarajevskoj Vijećnici postavljena zastava s ljiljanima odnosno zastava Republike BiH.
05.04.2020. u 10:32
get url
text
Vijećnica

- Grad heroj izdržao je najdužu opsadu u modernoj historiji čovječanstva koja je trajala 1.425 dana. Tokom opsade 11.541 civila je izgubilo živote, od čega je ubijeno 1.601 dijete, a više 50.000 civila je lakše ili teže ranjeno - naveli su iz Gradske uprave Sarajeva.

Kako piše portal Historija.ba agresija na BiH i opsada Sarajeva počela je zauzimanjem međunarodnog aerodroma. JNA je u noći sa 4. na 5. april 1992. godine, a završila se 29. februara 1996. godine. Bila je to  skoro četverogodišnja blokada glavnog grada, nazvana "Sarajevska opsada", sa 1425 dana, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja.

{$galerijaFotografija}

Nakon berlinskog zračnog mosta, ovo je bio najduži zračni most u historiji svjetskog zrakoplovstva. Za vrijeme njegovog trajanja na aerodrom je sletjelo i sa njega uzletjelo oko deset hiljada aviona, koji su dopremali humanitarnu pomoć, snage UN-a i odvozili ranjene civile na liječenje. Sam zračni most, prema podacima UNHCR-a, nije bio dovoljan za dopremu hrane stanovništvu BiH. Ali, ako se o sigurnosti bilo čega moglo uopće govoriti, pokazao se kao najsigurniji. Dok su konvoji stajali, zaustavljeni nesporazumima sa komandirima na terenu, sukobima, ili vremenskim uslovima, na sarajevski aerodrom dnevno je slijetalo u prosjeku 20-25 aviona, što znači deset tona hrane po svakom letu.

Devedeset posto pomoći Sarajevu stizalo je upravo vazdušnim putem. Za vrijeme opsade prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo, a ovaj grad ima i specifičan rekord. Naime, radi se o  rekordu od 3.777 ispaljenih granata na Sarajevo, u jednom danu. Desilo se to 22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice. U brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su poslije dospjeli u ruke takozvane vojske Republike Srpske. Cilj im je bio mučenje glađu i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine.

Strašan primjer je masakr na otvorenoj tržnici Markale kada su u februaru 1994. godine granate, ispaljene sa srpskih položaja na Špicastoj stijeni, pogodile masu ljudi i uzele živote 68 Sarajlija. Tokom opsade Sarajeva ubijeno je 12.000 ljudi, među njima 1.500 djece, a 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno.

 

Opsada Sarajeva 05.04.2020.
1 od 8
left-arrowright-arrow
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.