Dani Bosne otvoreni su gostujućom izložbom "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)" Muzeja bosanskog kraljevstva iz Cazina, autora dr. Enesa Dedića.

Izložba "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)" obuhvata ukupno deset povelja iz vremena Bosanske banovine i kraljevine, obuhvaćajući period od skoro tri stoljeća. U sklopu ove izložbe prezentirane su povelje bosanskih banova, kraljeva i najistaknutijih vlastelina, od vremena bana Kulina do posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

Povelje su pisane ćiriličnim i latiničnim pismom, na staroslavenskom i latinskom jeziku. U tom kontekstu posebno je specifična čuvena povelja bana Kulina koja je pisana na oba jezika i pisma.

Tekstovi ovih povelja govore o elementima bosanske državnosti, jeziku, pismu, državnom ustrojstvu, teritoriju, granicama, ekonomiji, trgovini, odnosno o najvažnijim državnim interesima. Kroz ovih deset povelja moguće je pratiti osobine bosanske pismenosti i staroslavenskog jezika koji je tadašnjim bosanskim susjedima u 15. stoljeću bio poznat i pod imenom bosanski jezik.

Odabrane povelje prate transformaciju bosanske države iz banovine u kraljevinu i upravo jedna povelja kralja Tvrtka I nudi odgovore na niz pitanja o uzdizanju Bosne u rang kraljevstva, saopćili su iz Bosanskog akademskog društva u Sloveniji.

Publika je pokazala veliko zanimanje za izložbu i rad muzeja bosanskog kraljevstva, a voditelj Muzeja bosanskog kraljevstva Adnan Hajrulahović u obraćanju prisutnim, između ostalog, je kazao da je identitet naroda bitna stvar.

- Bez obzira na to kuda smo krenuli, ako ne znamo odakle počinjemo naš put, teško da možemo stići do tamo gdje smo krenuli. A upravo približiti povijest Bosne svakodnevnici i građanima je cilj rada Muzeja bosanskog kraljevstva - rekao je Hajrulahović.