Prevladali su pragmatični pa i makijavelistički pristup, što u biti, prema Komšićevim riječima, znači okretanje podrške ka albanskom, srpskom i hrvatskom nacionalizmu, a posljedično, težnjama ka podjeli BiH.

Upitan ima li svjetskih sila koje nekad ne bi, a danas ipak bi prihvatile podjelu Bosne i Hercegovine, član Predsjedništva BiH decidno odgovara: "Naravno da ima". Obrazlažući dalje, on ponavlja da smo mi, uprkos tome, "skloni gurati glavu u pijesak" i ponašati se kao da nema ničeg.

Na pitanje čiju političku provodi aktuelni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, Komšić odgovara: "Američku, uz podršku drugih partnera".

- Evropskoj uniji se ovo ne sviđa, ali njoj je daleko važniji odnos sa SAD-om nego čak i njihovi vlastiti principi u BiH. EU se ovo ne sviđa jer sve ide pogrešnim tokom. Oni znaju, ako ovo bude išlo ovako kako se traži i sve ovo što Schmidt radi i tendencija da nametne takva rješenja kakva će nametnuti, BiH nikad neće biti članica EU. Odmaći ćemo se od svega onoga što EU traži od nas. Činjenica je opet da ima i zemalja kojima takav princip odgovora. To su prije svega zemlje koje ne žele da pričaju o proširenju EU u ovom trenutku - rekao je Komšić za FTV.

Komšić smatra da je, ukoliko visoki predstavnik nametne nova rješenja, najbolje da ukinemo izbore u Federaciji.

- Čovjek ne zna šta bi rekao na takve planove. Onda je najbolje da visoki predstavnik i američki ambasador bilo koji budu, mada mislim da poslije Schmidta neće biti više visokih predstavnika, najbolje da oni onda određuju. Dođe dan izbora oni odrede. Čemu izbori, sve je farsa onda - kazao je.

U dijelu razgovora o formiranju postizborne vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno teškoćama i političkim neslaganjima u vezi s tim pitanjem, Komšić je kazao da bi jedini način izlaska iz krize bio dogovor Hrvatske demokratske zajednice, Socijaldemokratske partije i Stranke demokratske akcije jer, naprosto, veoma bitnu ulogu u formiranju vlasti, prema Ustavu, ima troje ljudi - predsjednik i dva dopredsjednika Federacije BiH, a oni su članovi navedenih stranaka. Parlamentarna većina nažalost nije dovoljna, konstatira Komšić.

Komšićevo mišljenje je da Bosni i Hercegovini još treba institucija Ureda visokog predstavnika sve dok postoji Dejtonski sporazum odnosno dejtonsko ustavno uređenje, do eventualne suštinske promjene čitavog sistema i političke paradigme u Bosni i Hercegovini.