- To je prijedlog u kojem svi i dalje imaju pravo da se kandiduju i prijedlog koji prvi put u Bosni i Hercegovini građanski koncept uvodi na scenu. Preozbiljan prijedlog je to, neki su nam akteri rekli da im je žao što ga ranije nisu stavili na sto kao nešto o čemu će raspravljati. Govorim o predstavnicima međunarodne zajednice. Danas su svjesni važnosti i snage kvalitete tog prijedloga. On je ubjedljivo najbolji prijedlog i relaksira situaciju – pojasnio je Konaković.

Kako je njegova osnovna premisa u političkom djelovanju da sve počinje od njega, da nikada ništa prije nije postojalo, da samo on sve zna, da je on taj koji lideriše procese, a uz to se i politički educira na Wikipediji, ne iznenađuje što je rekao da je baš njegov NiP prvi put u BiH uveo građanski koncept na bh. političku scenu, te da su predstavnici međunarodne zajednice izrazili žaljenje što baš taj "njegov" prijedlog nije ranije stavljen na sto pregovaračima.  

Nije stoga zgoreg podsjetiti Konakovića (usput i da nauči šta god) da su mnogo veći i jači igrači od njega bili, a ima ih i danas, na ovdašnjoj političkoj sceni, te da prijedlog o uvođenju četvrtog člana Predsjedništva BiH prije 12 godina prvi je javnosti predstavio Haris Silajdžić sa svojom Strankom za BiH.

Kako je te 2010. godine obrazloženo, prijedlog SBiH bi omogućio provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci, kako bi se osigurala ravnopravnost i za predstavnike iz reda ostalih.

- Predloženi amandmani na Ustav i Izborni zakon svakako nisu ono što bismo mi željeli i što bi bilo idealno za ovu zemlju, ali je u svakom slučaju minimum stvari oko kojih mislimo da bi se svi u BiH složili kako bismo do aprila sve uskladili sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima te kako bismo mogli raspisati izbore i izbjeći mogućnost da snosimo posljedice zbog neprovođenja odluke Suda - kazao je tadašnji predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić.