O "Pfizerovoj" RNK vakcini

Marjanović: "Ovo još nije početak kraja, ali jeste kraj početka"; Karamehić: Fantastičan uspjeh naučnika

FOTO: ILUSTRACIJA

Vakcina protiv COVID-19, iza koje stoje američki farmaceutski div Pfizer i njemačka biotehnološka kompanija BioNTech, izazvala je veliko interesovanje u cijelom svijetu i vratila nadu da bismo se uskoro uspješno mogli izboriti sa pandemijom koronavirusa. 

Vakcina, čiji prvi rezultati govore da je efikasna u čak više od 90 posto slučajeva, i da pritom, kako tvrde proizvođači, nema ozbiljnih neželjenih nuspojava, jedna je od vodećih u trci za pronalaženje uspješne terapije protiv COVID-19.

The Guardian u svom tekstu navodi kako ova vakcina koristi genetski inženjering da navede ćelije da proizvode dijelove virusa koje imunološki sistem prepoznaje.  

Doza vakcine unosi sa sobom specifičnu informacionu RNK koja sadrži instrukcije kako izgraditi receptor na površini virusa.

Ovo je bilo moguće uraditi zbog uspjeha genetičara koji su u januaru sekvencirali genom virusa

U teoriji, ako se ova sintetička RNK ubrizga u osobu, trebalo bi da uđe u ćelije i programira ih da izgrade proteine koji izgledaju kao receptorna površina virusa. Ako vakcinisana osoba dođe u kontakt sa zarazom, imunološki sistem bit će u stanju da se izbori sa njom.

Prof. dr. Damir Marjanović, profesor genetike i bioinžinjeringa

- Ovo su sjajni rezultati - kaže prof. dr. Damir Marjanović, jedan od naših najuspješnijih profesora genetike i bioinženjeringa, i dodaje da ono što ohrabruje jeste i činjenica da uporedo sa ovom vakcinom u trećoj fazi ispitivanja postoji još desetak kandidata koji pokazuju odlične preliminarne rezultate. 

- Kako su naučnici i najavljivali u proteklim mjesecima, trud i rad istraživača i ulaganje u nauku u ovim kriznim vremenima uvijek se isplati. Ipak, ono što mene kao genetičara lično raduje jeste činjenica da se radi o "RNK vakcini". To su vakcine nove generacije koje ne koriste viruse kao osnov, nego na siguran način šalju uputstvo u ljudske ćelije koje počinju da sintetiziraju viralni protein i bez prisustva samog virusa. Upravo taj protein (u ovom slučaju S protein koji je odgovoran za uspješan ulazak SARS-CoV-2 virusa u ćelije), koji sam po sebi (izdvojen iz virusa) ne predstavlja opasnost za organizam, služi kao vrsta sigurnog okidača za imunološki odgovor organizma – pojašnjava Marjanović. 

Dodaje da je sve bilo moguće uraditi zbog uspjeha genetičara koji su još u januaru sekvencirali genom ovog virusa i dali vrlo značajne podatke za kreiranje ove i drugih vakcina nove generacije. 

- Dakle, ohrabrujući rezultati, koje, rekao bih, ipak treba prihvatiti sa određenom dozom opreza i strpljenja. Ova informacija me je podsjetila na Winstona Churchilla i njegovu izjavu koju ću parafrazirati: "Ovo još nije početak kraja, ali definitivno bi trebao biti kraj početka". Još puno posla je pred nama, ali kako rekoh, razloga za optimizam imamo i to napretek – naglaiso je Marjanović.  

Prof. dr. Jasenko Karamehić, imunolog, dodaje da se radi o fantastičnom uspjehu naučnika koji su za sedam-osam mjeseci pronašli adekvatnu vakcinu za šta je inače potrebno od deset do 20 godina. 

- Ono što je najvažnije kod ove vakcine jeste da su istraživači uspjeli dobiti adekvatan imuni odgovor, odnosno antitijela koja djeluju protiv S proteina na virusu koji je i najopasniji njegov dio i koji nama pričinjava najveće probleme. S protein ima šiljak kojim se vezuje za ćelije, to je tzv. S1 komponenta, dok S2 komponenta probija čeličnu membranu, ulazi u ćeliju gdje se replicira i na taj način postaje vrlo opasna u našem tijelu – objašnjava Karamehić. 

Jedini "problem" sa ovom vakcinom, kako navodi Karamehić, jeste što će se osoba morati dva puta vakcinisati. 

- Osobe će se podvrgavati revakcinaciji, da bi nakon 28 dana od druge vakcine, ona djelovala, odnosno da bi se počela stvarati antitijela. Očito je da je vakcina pobudila celularni imunitet, T-limfocite koji su najodgovorniji za stvaranje antitijela i zaštitu našeg organizma. No, po meni revakcinaciju ne bi trebali shvatati kao neki veliki problem, jer bolje je vakcinu primiti i dva puta, pa imati antitijela, nego je ne primiti nikako – istakao je Karamehić. 

Još jedan nedostatak ove vakcine su složeni zahtjevi za njenim skladištenjem jer se mora držati u superhladnim uvjetima na minus 70 stepeni Celzija i niže, što će, kako navode svjetski stručnjaci, biti problem i najsofisticiranijim bolnicama u Americi.  

- Hladni lanac bit će najizazovniji aspekt isporuke ove vakcine - rekao je Amesh Adalja, viši naučnik sa Instituta Johns Hopkins za zdravstvenu sigurnost, prenosi ca.reuters.com.

- Ovo će biti izazov jer čak ni velike bolnice nemaju skladišta za smještanje vakcina na tako niskoj temperaturi – istakao je Adalja.

Prof. dr. Jasenko Karamehić, imunolog

S obzirom na to da su neke zemlje u regiji sklopile predugovore za kupovinu Pfizerove vakcine, zanimalo nas je - hoće li ona biti dostupna i bh. stanovništvu!? 

Iz Ministarstva navode da će i BiH imati iste mogućnosti za nabavku "Pfizerove" vakcine

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH navode da će BiH imati iste mogućnosti za nabavku ove vakcine kao i ostale zemlje, te će učešćem u okviru instrumenta COVAX (Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi nabavke vakcine putem mehanizma za globalni pristup vakcini za sprečavanje COVID-19), nastupati uvažavajući interese zdravstvenih vlasti u našoj zemlji. 

- Sve obaveze iz potpisanog ugovora sa Globalnim savezom za vakcine (GAVI) ispunjene su i u narednom periodu se očekuju dalja obavještenja od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), GAVI i Koalicije za inovacije pripravnosti na epidemiju (CEPI) o potencijalnim proizvođačima vakcine, uključujići i Pfizer i BioNTech, te rokovima za isporuku vakcina, a transparentnost čitavog procesa garantiraju WHO, GAVI i CEPI – pojasnili su iz Ministarstva. 

Podsjetimo, ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević u ime BiH, a nakon prethodno predviđenih aktivnosti i obaveza, sredinom septembra potpisala je ugovor s Gavi Alliance (GAVI) o nabavci vakcina za stanovništvo u BiH.

- Vijeće ministara BiH je na 28. vanrednoj sjednici, održanoj 16. septembra, donijelo Odluku o odobrenju sredstava tekuće budžetske rezerve Ministarstvu civilnih poslova BiH u iznosu od 50.000 KM namijenjenih za osiguranje finansijskih sredstava na ime troškova skladištenja, špedicije i transporta proisteklih iz Ugovora o nabavci vakcina sa GAVI protiv COVID-19 putem mehanizma COVAX (Službene novine BiH, broj 64/20). Gudeljević je, nakon odluke Predsjedništva BiH kojom je dato odobrenje, u ime naše države potpisala ugovor sa GAVI o nabavci vakcine za stanovnike BiH. Činom potpisivanja ovog ugovora, BiH se ubilježila da će među prvim zemljama u svijetu dobiti vakcinu protiv COVID-19 – kazali su u Ministarstvu civilnih poslova BiH. 

Dodali su da je za cijelu državu do sada naručeno 1.232.000 doza vakcine protiv COVID-19, a sukladno potpisanom ugovoru, sveubuhvatni ponderisani prosjek cijena po dozi iznosi 10,55 američkih dolara.

 
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga