Naša stranka ranije je uložila amandman na prijedlog gradonačelnice, te je predložila da u tekstu na spomeniku piše:

"Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tokom 1992. i 1993. ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade".

Ipak, takav prijedlog nije naišao na podršku većine u Gradskom vijeću.

Vijećnik Adi Škaljić (Naša stranka) smatra da u tekstu koji je usvojen danas nije sadržana konačna, pravno i činjenično utemeljen istina.

- Ako je cilj ovog teksta, kako se dalo shvatiti iz gradonačelnicinih izjava, sačuvati i istinu o posljednjem ratu, onda se to može samo ne zaobilazeći je. Mi smo to upravo htjeli spominjući i ko su ubice, ali i činjenicu da su osuđeni. I to je istina, Armija RBiH i ratna vlast u Sarajevu bila je spremna na sankcionisanje zločina u trenutku dok su se oni dešavali. Ni civilna ni ratna vlast nije ni organizovala ni podstrekivala ratne zločine, oni nisu bili sistemski. Neki zločini, kao što je slučaj s ovim na Kazanima i nisu okvalificirani kao ratni, nego kao ubistva, željeli smo čak i tu činjenicu istaći. Iako u presudama ubistva na Kazanima nisu određena kao ratni zločin, to jest zločin u etičkom smislu i žao mi je što sad imamo pokušaj njegovog sistemskog minoriziranja mada, kako sam rekao, taj zločin nije se desio kao posljedica sistemskog planiranja vlasti, ni civilnih ni vojnih, u ratu - kazao je Škaljić.

VEZANI TEKST - Usvojen tekst za spomenik na Kazanima, odbijen prijedlog Naše stranke

Tekst koji su predlagali, kako tvrde, radili su u konsultacijama sa historičarom Edinom Omerčićem, novinarkom Vildanom Selimbegović, režiserom Dinom Mustafićem, ekonomistom Žarkom Papićem, te sa još nekoliko eksperata iz oblasti koje se bave prošlošću.

- Gradonačelnicin prijedlog je stilski loš. Na prvo mjesto stavljen je onaj ko podiže spomenik, a ne žrtve, čime žrtve ispadaju na neki način manje vrijedne od nas koji ih se sjećamo. Sve u svemu za nas nezadovoljavajuće rješenje koje će u budućnosti izazvati brojne prijepore koji su se lako mogli izbjeći. Mi, naravno, cijenimo činjenicu da je Benjamina Karić prva gradonačelnica koja je ovu temu stavila na dnevni red. Mi jesmo za spomenik, čiju smo izgradnju među prvima inicirali. Mi smo također insistirali i na izgradnji pristupnog puta do budućeg memorijala. Nama je problematičan tekst i vjerujemo da će on u budućnosti biti mijenjan - rekao je.