Rešid Dervišević u julu 1995. godine prešao je krvavi put od Srebrenice do slobodne teritorije u Nezuku. Svake godine otkako je ustanovljen Marš mira, prolazi put koji je za njega bio spas, iako sam kaže da je vidio stvari od kojih ga hvata jeza i kojih ne želi da se sjeća. Ove godine prvi puta će iz Potočara krenuti put Vukovara.

Kolona sjećanja drugu godinu zaredom kreće iz Potočara ka Vukovaru i na simboličan način povezuje dva grada simbola stradanja tokom velikosrpske agresije.

- Za Vukovar sam odlučio da idem, jer taj grad i Srebrenica imaju zajedničku tugu. Izginuli su nevini ljudi, djeca, stari i mladi. Sa sobom želim ponijeti poruku da se nikome ne desi ono što se desilo nama. Svima bih poručio da ne dozvole da ih UN brani i UNHCR hrani - rekao je danas Rešid Dervišević.

Put od Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari do Vukovara ukupno je dug 340 kilometara, a kolona u kojoj će biti između 30 i 50 ljudi, kreće 11. novembra u 11 sati.

- Marš će ukupno trajati sedam dana. Stižemo u Vukovar 18. novembra na dan obilježavanja žrtve Vukovara, a tamo će nam se priključiti i 20-ak bivših pripadnika Armije RBiH iz Podrinja, koji će stići organiziranim prijevozom. Tamo ćemo učestvovati u mirnoj šetnji od bolnice do groblja gdje su pokopane žrtve - kaže predsjednik Organizacionog odbora Zulfo Salihović.

Marš mira ka Vukovaru organiziraju preživjeli srebreničkog marša smrti iz jula 1995. godine i predstavnici žrtava genocida. Svi oni su zajednički odlučili da ovaj način odavanja počasti žrtvama pređe u tradiciju.

- Preživjeli iz Srebrenice imamo i moralnu obavezu da uradimo ovako nešto, jer veliki broj ljudi iz Hrvatske, svake godine dolazi u Potočare 11. jula. Planirali smo da put prelazimo štafetno, tako što će dio učesnika pješačiti, a dio se voziti, pa ćemo se smjenjivati. Ulazak u gradove ćemo svi pješačiti, a s obzirom da nismo dobili odobrenje od MUP-a RS-a, dio puta kroz manji bh. entitet, preći ćemo vozilima - pojašnjava Salihović.

U organizaciji Marša mira ka Vukovaru, pored preživjelih pripadnika 28. divizije Armije RBiH, učestvuju i boračke organizacije iz Tuzlanskog kantona, koje su pružile logističku podršku.