Poznato je da su u prvim decenijama od osnivanja Grada Sarajeva prisutni brojni zanati kao nosioci privredne aktivnosti, a među njima su bili i oni koji su se bavili proizvodnjom obuće. Proizvodnja obuće bila je prvenstveno rezervirana za zanatlije iz čizmedžijskog esnafa, a to su: čizmedžije, papudžije, mestvedžije, firaldžije, terlukčije kao i jednim dijelom na zanatlije iz saračkog esnafa (nalundžije i opančari).

Ne tako davno izučavanje ovog zanata se vršilo u samim radionicama gdje je učenik (šegrt) radio kod majstora dok ne bi potpuno savladao zanat. Danas se školovanje za smjer obućara odvija u srednjim stručnim školama. Prema podjeli rada obućari se dijele na: obućare i ortopedske obućare, herihtere – zanatlije koje rade gornji dio obuće, bedniste – zanatlije koje rade donji dio obuće, industrijske obućare i samostalne zanatlije.

Moamer Šehović, kustos Muzeja Sarajevo kazao je da obućari u svom radu koriste različite vrste prirodnog i vještačkog materijala kao što su koža, krzno, tekstil, svila, drvo, guma, plastika, te kako su ranije korišteni prosti alati i sam rad se odvijao ručno.

- Izložba je rađena dijelom iz fundusa, a dijelom istraživačkog karaktera. Trebalo je otići na Baščaršiju, kontaktirati određene majstore (obućare) i sa njima obaviti razgovore, što je dovelo do ove izložbe. Danas se koriste produkti savremene tehnologije, savremeni alati, mašine kao i repromaterijali koji uveliko olakšavaju rad i imaju nemjerljiv uticaj za ovu vrstu djelatnosti. Najčešći proizvodi ovog zanata su: cipele, čizme, sandale, papuče, ortopedske cipele, ortopedski ulošci, zaštitne cipele, natikače itd - kazao je Šehović.

Izložba će za posjetitelje biti otvorena do 18. novembra radnim danima od 10 do 16 sati, saopćeno je iz Općine Novi Grad.