Kontinuitet iste politike

Ukop šest žrtava u Kamičanima: Još jedna dženaza bez Dana žalosti u Prijedoru

FOTO: AA

Dženaza u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu ove godine manja je od planirane zbog mjera uvedenih radi sprječavanja širenja koronavirusa. 

Zbog toga mnoge porodice danas nisu mogle ukopati svoje najmilije, a dodatno bol pojačava činjenica da su gradonačelnik i gradske vlasti Prijedora sedmu godinu odbili 20. juli proglasiti danom žalosti.

Danas se ukopava pet žrtava koje su pronađene na lokalitetu Korićanske stijene – Nihad Memić, Rifet Hirkić, Mirsad i Jasim Fazlić te Esad Garibović. Šesta žrtva je Enes Denić koji je pronađen na lokalitetu Jablanica-Prosara kod Bosanske Gradiške.Najmlađa žrtva koja se danas ukopava je u trenutku smrti imala samo 19 godina.

Dženaza i ukop u Kamičanima su uslovljeni mjerama uvedenim zbog pandemije koronavirusa. Ranije je bilo planirano da se ove godine ukopa ukupno 30 žrtava, ali zbog koronavirusa mnoge porodice nisu u prilici doći iz inostranstva.

Mirsad Duratović, bivši logoraš i predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regija Banja Luka za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je kazao da je danas posebno bolna činjenica za žrtve da mnoge porodice zbog ograničenja kretanja nisu mogle doći da prisustvuju ukopu šest članova svojih porodica.

- Međutim 24 porodice čiji su najbliži članovi ekshumirani i identifikovani u proteklih godinu dana i koji su bili spremni za dženazu morali su odustati zbog nemogućnosti da dođu i prisustvuju. Situacija u kojoj vi 28 godina čekate da pronađete posmrtne ostatke ili barem jednu koščicu i da imate mjesto na kojem ćete otići i pomoliti se za duše svojih šehida evo na kraju zbog virusa ne možete obaviti ni tu dženazu - rekao je Duratović.

Kako je rekao, ono što posebno boli prijedorske žrtve je činjenica da su gradonačelnik i gradske vlasti odbili zahtjeve, apele i molbe preživjelih žrtava i udruženje da se 20. juli proglasi kao Dan žalosti, odnosno sjećanje da sve ubijene prijedorčane, civile od 1992. do 1995. godine.

Pojasnio je da ova inicijativa traje od 2014. godine, kada je obavljen ukop za 284 prijedorske žrtve. Navodi da, bez obzira što se vrše smjene rukovodstva na čelu grada i gradske uprave, kontinuitet politike ostaje isti, odnosno kontinuitet negiranja i omalovažavanje žrtava i onogo što se desilo u Prijedoru.

Prema informacijama Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), druga regija po broju nestalih osoba je Prijedor, i do sada je pronađeno i identificirano oko 2.588 žrtava s tog područja, a još uvijek se traga za oko 588 žrtava. Najveća masovna grobnica koja je otkrivena na ovom području jeste Tomašica, iz koje je ekshumirano 435 posmrtnih ostataka, od čega 275 kompletnih tijela.

- Tijela ubijenih Prijedorčana pronađena su u 98 masovnih grobnica, a posljednja masovna grobnica koja je otkrivena jeste masovna grobnica u Derventi, na mezarju Prvi kvart, odakle je u septembru 2019. ekshumirano sedam tijela. Njoj je prethodila ekshumacija žrtava iz masovne grobnice na Korićanskim stijenama 2017., kada je ekshumirano 137 posmrtnih ostataka, iz kojih je dobiveno 112 identiteta - kazali su ranije iz INO-a za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Za zločine počinjene na području Prijedora, u Haškom tribunalu i Sudu Bosne i Hercegovine osuđeno je ukupno 38 osoba na 628 godina zatvora, kao i na kaznu doživotnog zatvora, koja je izrečena nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću.

U Kamičanima će također biti otvorena izložba fotografija satova pronađenih tokom ekshumacije žrtva iz masovnih grbonica pod nazivom "Kad je vrijeme stalo", autora Muje Begića.

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga