Time su institucije BiH dobile budžet, za razliku od proteklih 18 mjeseci, kada su bile na privremenom finansiranju. Donošenja budžeta kasni najmanje pola godine. Za budžet je glasalo osam delegata, dva su bila protiv i jedan suzdržan.

VEZANI TEKST - Izetbegović iskritikovao opoziciju: Oni morališu, ruže i drže lekcije drugima, a sebi će ostaviti ovih 500 KM

Kao ni u Zastupničkom domu, ni delegati nisu uložili nikakve amandmane na budžet iako su ga neki kritizirali.

Klub Bošnjaka planirao je predložiti zaključak kojim se Vijeću ministara BiH nalaže da izmijeni Zakon o plaćama u institucijama BiH. Te izmjene zakona previđale bi da se za 12,4 posto smanji koeficijent svima kojima je on veći od 4. Međutim, to nije bilo omogućeno.

Asim Sarajlić (SDA), predsjednik Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda, je kazao da bi to značilo smanjenje plaća funkcionerima, a ugrožene kategorije ne bi bile dirane.

Obrazloženje tog zaključka je bila činjenica da je osnovica za plaće povećana svima na 535 KM, te je ona primijenjena u budžetu.

- Došlo je do nesrazmjernog povećanja plaća – navedeno je u zaključku.

No predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Nikola Špirić (SNSD) kazao je da se sada samo raspravlja o amandmanima kojih nema i poslovnički nije moguće glasati o zaključcima.

VEZANI TEKST - Dom naroda odbio uopće raspravljati o ukidanju akciza na gorivo, Špirić kaže da "nije poslovnički"

Nakon toga je Sarajlić najavio da će Klub Bošnjaka uputiti odmah danas u hitnu proceduru izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Delegat Amir Fazlić (SDA), prokomentirao je da zna da je ovo amandmanska faza, te je "čestitao" Špiriću kako se nekad poštuje, a nekad ne poštuje poslovnik.

- Sada dolazimo u situaciju da i zaključak ne možemo predložiti, da podebljamo da to tražimo od Vijeća ministara BiH, a svi su danas iskazali volju da ne smijemo dozvoliti da se povećaju plaće – dodao je Fazlić.

Rasprava o budžetu, vođena prije glasanja, pretvorila se u raspravu o povećanju plaća funkcionera iako su prošla tri mjeseca kajo je Vijeće ministara BiH usvojilo osnovicu za plaće. Ona je povećana, odnosno vraćena na nivo iz 2009. godine, svim zaposlenim u institucijama BiH, uključujući i oko 23.000 drugih zaposlenih mimo ministara i parlamentaraca.

Jedini način na koji se moglo spriječiti povećanje plaća funkcionerima jeste izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, što jeste, ili bi moralo biti, poznato i parlamentarcima.

Delegatima se obratio i ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda, odgovarajući na pitanja o budžetu i osnovici za plaće, te činjenici da su institucije BiH 18 mjeseci na privremenom finansiranju.

Na pitanje gdje je oko 700 miliona KM više prikupljenih sredstava Uprave za indirektno oporezivanje BiH za pet mjeseci, Bevanda je podsjetio da nijedna marka ne ide državi i da je takav zakon.

VEZANI TEKST - Za Bećirovića je povećanje plaća zvaničnicima novonastala situacija, a odluka o osnovici donesena prije tri mjeseca

Rekao je i da je osnovica propisana zakonom.

- Prošlu godinu smo poslali 30 urgencija. Nismo na Vijeću ministara BiH uspjeli donijeti. Budžet za 2021. je bio donesen na Vijeću ministara, zaustavljen je u Parlamentu. Ova osnovica sada je donesena kada i Globlani fiskalni okvir, 30. marta – dodao je Bevanda.

Odgovorio je i na poređenja koja su iznijeli pojedini delegati u smislu da su neke stavke povećane. Bevanda je rekao da se u budžetu poredi sa specifičnom 2020. godinom, koja je bila godina koronavirusa, kada su mnoga predviđena izdvajanja smanjivana i išla nižim nivoima vlasti za sanaciju posljedica pandemije.

- Ne vjerujem da ćete me slušati i danas kao što niste ni kad sam podnosio izvještaj po zahtjevu Zajedničkog kolegija gdje se opravdano pitalo zašto nema budžeta – dodao je Bevanda.