Od 23.000 migranata, koliko ih je prošle godine ušlo u BiH, oko 20.000 ih je izašlo iz naše zemlje, kazao je danas na sjednici Zastupničkog doma BiH ministar sigurnosti Dragan Mektić.

-To znači da oni tranzitiraju i nemaju namjeru da se zadržavaju u BiH. A ako uzmemo ovih 10.500 za ovu godinu, negdje oko četiri do pet hiljada prema našim procjenama je trenutno u BiH - rekao je Mektić u okviru rasprave o migrantskoj krizi, a koja se vodi na današnjoj sjednici Zastupničkog doma BiH.

Nema saglasnosti u Predsjedništvu

Ocijenio je da se "niko osim Ministarstva sigurnosti" ne smatra odgovornim za rješavanje pitanja migranata u našoj zemlji.

-Tako da je na Ministarstvo sigurnosti spala ne samo zaštita granice BiH, nego i humanitarni tretman tih migranata. Mi brinemo i o njihovom odijevanju, i o njihovoj ishrani, i zdravstvenoj zaštiti, naravno uz pomoć nekih partnera, prije svega Crvenog križa i nekih drugih humanitarnih organizacija - ustvrdio je Mektić, dodavši da to nije uloga Ministarstva sigurnosti.

Kazao je da finasijsku podršku dobijaju jedino od Evropske unije. Dodao je da se ove godine taj novac povlači iz IPA fondova i da to znači ako se dio novca izdvoji za rješavanje ovog humanitarnog problema, da se on automatski oduzima od nekih drugih projekata.

Ministarstvo sigurnosti je dostavilo Parlamentu i informaciju u kojoj je pregled utroška novca.

-Kada je u pitanju Unsko-sanski kanton to je bio i još je složen sigurnosni problem. Predsjedništvo BiH je od nas više puta tražilo informaciju o hitnim mjerama koje predlažemo kako bi se spriječio ulazak migranata. Mi smo predlagali i da angažiramo Oružane snage BiH, s tim da bi vojska bila nenaoružana i isključivo radila pod nadležnošću Granične policije. Radili bi samo po pitanju sprečavanja ilegalnih migracija. Drugi prijedlog je bio da na pogodnim mjestima zapriječimo žicu. Treći prijedlog je bio da još neke policijske agencije osim MUP-a RS-a mogu pružiti policijsku pomoć na zaštiti granice. Međutim, ne postoji saglasnost na Predsjedništvu - rekao je Mektić.

Zastupnik SDA iz Unsko-sanskog kantona Šemsudin Dedić je ocijenio da već više od dvije godine BiH ima problem koji se očito ne rješava na najbolji način.

Podijeliti teret na cijelu državu

-Svakim danom je sve teže, pogotovo građanima Bihaća, Velike Kladuše, građanima USK koji definitivno nose najveći teret migrantske krize. Slaba koordinacija naših institucija je dovela do toga da danas imamo humanitarni, ekonomski, socijalni, ali i politički problem. Politički iz razloga što na području drugog entiteta, Vlada tog entiteta, ne želi migrante i radi sve kako bi ti migranti što prije bili prebačeni na područje Federacije, to jeste na područje USK - rekao je Dedić.

Podsjetio je da se zaključci različitih nivoa zakonodavne vlasti, počevši od Gradskog vijeća Bihaća do Zastupničkog doma FBiH, odnose na potrebu da državni nivo vlasti usvoji strategiju kojom bi se teret migrantske krize podijelio na cijelu državu.

-Jedan od zaključaka je da Ministarstvo vanjskih poslova reagira jer migrante iz Hrvatske vraćaju na teritoriju USK - dodao je Dedić i podsjetio da je sa federalnog nivoa osigurano 4.800.000 KM kako bi se pomoglo Unsko-sanskom kantonu.

Tražio je da Zastupnički dom BiH podrži zaključke koje su ranije donijeli Grad Bihać, Skupština USK i Zastupnički dom FBiH, a u vezi sa migrantskom krizom.

Jasmin Emrić, zastupnik A-SDA, koji također dolazi sa područja Unsko-sanskog kantona, ocijenio je šturom informaciju Ministarstva sigurnosti u vezi sa migrantskom krizom.

-Onaj ko posljednjih mjesec, mjesec i po, nije bio u Bihaću i Velikoj Kladuši, taj ne može imati osjećaj migrantske krize koja je toliko vidljiva u ovom sjeverozapadnom dijelu BiH. Stoga i razumijem ovu informaciju iz Vijeća ministara da je ovako postavljena, jer očigledno oni ne razumiju ovaj problem. Ne vide ga, ne osjete, i ova informacija je štura. Ona ne daje suštinu i nema čak ni potpune podatke, što mene začuđuje, jer imamo institucije koje u svakom trenutku moraju imati ažurne podatke po pitanju migrantske krize. Pozivam Vijeće ministara da do petka dođe u USK i održi sjednicu po pitanju migrantske krize. Ne može biti opravdanje da nema para za migrantsku krizu. Mi moramo naći finasijska sredstva, ako je problem u njima. Ali nije! Jer za migranstsku krizu mi ne znamo od jučer - rekao je Emrić te napomenuo da je Vijeće ministara 2016. godine usvojilo dokument u vezi s migrantskom tematikom za period 2016-2020. godina, da je formiran i Operativni štab u koji su uključene sve agencije, a "onda se desi da evo nemamo niti sve podatke o ovoj informaciji".

Nelegalni migranti legalno dolaze

-Odnosno, nema podataka uopće za USK. Nema podataka da tamo imaju prihvatni centri, Miral, Bira, Sedra... i da je to vrlo teška i nezvjesna situacija. I epidemiološki situacija visokog rizika. Bez obzira što znamo da migranti imaju težnju da idu ka granici sa EU, mi moramo napraviti sistem koji će kontrolirati kretanje migranata. Ne može se desiti da bilo koja policijska agencija ne napravi akciju na Željezničkoj stanici u Sarajevu i spriječi tako masovan dolazak migranata u USK. Hiljade nelegalnih migranata legalno dolazi u USK. Ako želimo pomoći sigurnosnoj i zdravstveno-epidemiološkoj situaciji u USK, onda moramo danas hitno djelovati i prekinuti ovu rutu - ocijenio je Emrić.

On je iznio podatak da je MUP USK od 1. januara 2019. godine do 19. juna 2019. godine legitimisala 17.021 migranta, te da je u tom periodu "talgo" vozom pristiglo 9.833 migranta. Između ostalog, rekao je da je tom periodu evidentirano 147 krivičnih djela koja su počinili migranti. 

-Nelegalni migranti iz Sarajeva legalno dolaze u Bihać. Pa i tu moramo podijeliti teret migrantske krize - rekao je Emrić. 

Emrić je predložio zaključke, za koje je i zastupnik Dedić ranije rekao da će ih podržati i pozvao i ostale zastupnike da ih podrže, a koji se odnose na rasterećenje USK od priliva migranata i generalno u vezi s upravljanjem migrantskom krizom. U zaključcima se, između ostalog, traži ravnomjerno raspoređivanje migranata na području BiH i to u pogledu njihovog smještaja. 

Zastupnik Dženan Đonlagić je kazao kako je prdsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik krivac što prijedlozi iz Ministarstva sigurnosti nisu dobili podršku u vrhu države.