Predsjednici Bošnjačkog nacionalnog vijeća iz Srbije dr. Sulejman Ugljanin i Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Džudžević, obratili su se na svečanoj akademiji, ističući istorijsku važnost obilježavanja 75 godina od osnivanja Zemaljskog antifaštističkog vijeća Sandžaka - ZAVNOS-a.
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobodjenja Sandžaka osnovano je 20. novembra 1943. godine u Pljevljima. Na prvom zasjedanju ZAVNOSA izabrana su 62 vijećnika, i to: 14 iz pljevaljskog i bijelopoljskog sreza, 12 iz mileševskog sreza i po 11 iz srezova Priboj i Nova Varoš. Među izabranim vijećnicima bilo je pripadnika svih nacionalnosti, socijalne strukture i vjeroispovesti, a također i pet žena. Kako se navodi u pismu Inicijativnog odbora, na osnivačkoj skupštini bili su prisutni svi "koji su svojim držanjem i radom u narodnooslobodilačkoj borbi dokazali ljubav prema narodu i slobodi, kojima zaista leže interesi naše borbe, našeg naroda, bratstva Srba i Muslimana, njihove budućnosti i slobode". Tada je, također, formiran i Izvršni odbor sa Sretenom Vukosavljevićem kao predsjednikom i Murat ef. Šećeragićem, kao potpredsjednikom.
Protivnici stvaranja ZAVNOSA bili su članovi rukovodstva Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore - posebno od tamošnjeg komiteta Komunističke partije za Crnu Goru i Boku - koji su radi ratnih uslova bili u Kolašinu, dok je sjedište ZAVNOS-a često bilo u Bijelom Polju. U pripremama za odlazak na Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu, delegati ZAVNOS-a nisu obaviješteni od strane predstavnika ZAVNOCG-a, te samim tim nisu prisustvovali Zasjedanju održanom 29. i 30. novembra 1943. godine.
Na akademiji je istaknuto da historijska regija Novopazarskog Sandžaka, koja je danas podijeljena u dvije države: Srbiji i Crnoj Gori, ima mogućnost i obavezu saradnje u skladu sa evropskim konvencijama o prekograničnoj saradnji, što je višedecenijska praksa mnogih evropskih država.
Generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar, u razgovorima sa delegacijama bošnjačkih vijeća istaknuo je važnost istorijskog konteksta ZAVNOS-a, koji je potvrdio posebnost i autentičnost regije Novopazarskog Sandžaka u bivšoj SFRJ, opredjeljenje Bošnjaka i Srba u borbi protiv fašizma i fašista u Sandžaku, zajedno sa Crnogorcima, Albancima i drugim manjinskim narodima u Sandžaku, i posebno činjenicu da su Bošnjaci i u drugom svjetskom ratu potvrdili višestoljetnu vrlinu – da u svojoj istoriji nikada nisu imali planske zločinačke namjere prema narodima i narodnostima sa kojima su kroz stoljeća živjeli zajedno, što nažalost nije slučaj sa drugima.
Prilika je aktuelnim vlastima u Srbiji da, na temeljima ZAVNOS-a, grade odnose sa Bošnjacima u Sandžaku, te da Bošnjacima osiguraju sva prava kulturne i administrativne autonomije u Sandžaku, koja njihovi sunarodnjaci Srbi imaju u Bosni i Hercegovini.