To je danas između ostalog poručeno na konferenciji Digitalno-forenzičkog centra (DFC), koja je održana u Podgorici, javlja Anadolija.

Izvršna direktorica Atlantskog saveza Crne Gore Azra Karastanović, otvarajući četvrtu godišnju DFC konferenciju, istakla je da u vrijeme nastanka DFC-a, rijetki su bili oni koji su razumjeli važnost borbe protiv stranog malignog utjecaja i dezinformacija.

Strani maligni utjecaj

- Danas, nažalost, svjedočimo pogubnim posljedicama koje ove i ovakve aktivnosti imaju na društvo, institucije sistema i demokratski napredak države Crne Gore - kazala je Karastanović.

Poručila je da "ukoliko želimo da eliminišemo strani maligni utjecaj u ovom regionu, podrška i pomoć zapadnih i NATO partnera je ključna, danas čini se više nego ikad“.

- Nažalost, ukoliko se Zapad ne bude bavio pitanjima koja podrivaju stabilnost i evropsku budućnost zemalja Zapadnog Balkana, druga strana neće propustiti priliku da to učini - dodala je Karastanović.

Šef odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje u Američkoj Ambasadi u Podgorici Erik Pagner upozorio je da je podijeljeno crnogorsko društvo velika prilika za aktere koji žele da vide Crnu Goru kako se udaljava od euro-atlantske budućnosti, koja je široko rasprostranjena želja kod velikog broja građana Crne Gore, kao i prilika da poremete one koji rade na stvaranju demokratske i inkluzivne Crne Gore.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Zlatko Vujović, govoreći na panelu o borbi protiv malignog stranog uticaja, rekao je da ima puno sličnosti između Ukrajine i Crne Gore, ali i razlika.

- Ukrajina i Crna Gora su veoma slične sa svojim problemima, kada govorimo o periodu prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, problemi identitetskog karaktera, nepostojanje jedinstvene crkve u tom trenutku, podjele, veliki uticaj jednog susjeda Rusije u slučaju Ukrajine, Srbije u slučaju Crne Gore kao i veliki broj proruskih medija u Ukrajini, kako onih medija kojima je sjedište bilo u Ukrajini tako i veliki utjecaj ruskih medija kroz kablovske operatere, društvene mreže, elektronske publikacije - kazao je Vujović.

Istakao je da u slučaju Crne Gore postoji ogroman broj penetracije srbijanskih medija i ogroman uticaj na politička dešavanja u Crnoj Gori. Vujović je naglasio da postoji jasna agenda prema kojoj ti mediji rade.

Dodao je da Rusija nema izvorne resurse u Crnoj Gori već da koristi jaku razgranatu infrastrukturu Srbije, koju čine razne parapolitičke organizacije, ostaci paravojnih formacija, Srpska pravoslavna crkva (SPC) sa svojim sistemom raznih paravjerskih organizacija i obavještajne strukture Srbije.

- U opasnoj kombinaciji, gdje ima i paravjerskih i vjerskih i obavještajnih struktura i kriminalnih struktura Crna Gora rizikuje da trajno izgubi prozapadnu većinu - naglasio je Vujović.
Ana Rudan, menadžerica programa u Centru za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) posebno je naglasila do koje mjere je vlast u Srbiji na svakom koraku uhvatila i drži pod svojom kontrolom sve segmente društva.

Kontrola medija

Kada je riječ o medijima, Rudan je objasnila da postoje dva različita načina na koja vlast kontroliše medije, prvo po osnovu vlasništva, kroz sopstveno vlasništvo ili kroz klijentelističku mrežu, a zatim i kroz finansiranje.

- Druga strana priče su mediji sa nacionalnom pokrivenošću koji su mašine za širenje propagande, a pored toga postoje i neki manji mediji koji su ili suviše elitistički ili se u njih dovoljno ne ulaže - kazala je Rudan.

Jindrih Privatski, analitičar u European Values centru za bezbjednosnu politiku iz Praga je kazao da su radeći brojne izvještaje prepoznali 45 aktivnih sajtova koji šire dezinformacije, a glavni je Sputnjik sa kojeg ostali mediji preuzimaju narative i dalje ih šire.