OpenAI upozorava da bi vještačka inteligencija mogla značajno promijeniti tržište rada, uz rizik nestanka pojedinih zanimanja, ali i mogućnost kraće radne sedmice zahvaljujući većoj produktivnosti, piše Euronews.

Prema najnovijem izvještaju kompanije, poslovi koji su najviše izloženi promjenama jesu oni u kojima se veliki dio zadataka može obavljati digitalno, analitički ili administrativno.

To uključuje poslovne i finansijske operacije, računarske i matematičke poslove, menadžment, kancelarijsku i administrativnu podršku, arhitekturu i inženjerstvo, pravne djelatnosti, umjetnost, dizajn i medije, nauku i istraživanje, prodaju te obrazovanje i bibliotekarstvo.

OpenAI procjenjuje da je oko 18 posto poslova izloženo stvarnom riziku od automatizacije, dok bi u dodatnih 24 posto sektora moglo doći do smanjenja broja zaposlenih. Ipak, iz kompanije naglašavaju da tehnička mogućnost automatizacije ne znači nužno i automatski gubitak radnih mjesta.

Kao jedno od mogućih rješenja, OpenAI predlaže da vlade podstaknu poslodavce i sindikate na pilot-projekte četverodnevne radne sedmice od 32 sata, uz zadržavanje pune plate.

Ideja je da se rast produktivnosti, omogućen razvojem AI-ja, ne pretvori isključivo u veći profit kompanija, nego i u konkretnu korist za radnike.

Dobici ostvareni kroz veću efikasnost mogli bi se pretočiti u trajno kraću radnu sedmicu, dodatne slobodne dane ili bolje radničke beneficije. Među prijedlozima su i veći penzioni doprinosi, bolja pokrivenost zdravstvenih troškova te subvencionisanje brige o djeci.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da takve promjene neće doći same od sebe. Profesorica Gina Neff sa University of Cambridge za BBC je ocijenila da bi ovakve ideje mogle funkcionisati, ali samo uz ozbiljne političke i poslovne promjene u pristupu radu.