open-navfaktor-logo
search
Državni zastupnik
Begićeva poruka: Srebrenicu treba proglasiti distriktom
Kada je riječ o Srebrenici, iz pijeteta prema žrtvama genocida ja lično, a i Demokratska fronta ćemo uvijek poštovati odluku građana Srebrenice, poručio je Zlatan Begić, zamjenik predsjedavajućeg Kluba zastupnika DF-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Tuzli i zvaničnik Demokratske fronte.
25.02.2021. u 09:39
get url
text

- Oni u nama imaju podršku po svim pitanjima pa i kada je riječ o posljednjoj odluci da se ide u bojkot ponovljenih lokalnih izbora. Sačekat ćemo da vidimo kakve će to političke posljedice da proizvede i naravno tu smo na raspolaganju za sljedeći korak. Smatram da iza bojkota, sasvim sigurno postoji namjera da se planira neki naredni korak s kojim bi se problematika i sva ona pitanja koja su u vezi sa Srebrenicom ponovno vratila u fokus, na mjesto gdje i pripadaju - rekao je Begić.

VEZANI TEKST - SDA, DF, SDP, SBiH i drugi traže hitan sastanak sa ambasadorima zbog Srebrenice

Mišljenja je da je zakon o zabrani negiranja genocida davno morao biti donesen.

- Nažalost, politički lideri iz entiteta RS nisu razumjeli da je najbolji način borbe za vlastiti narod zapravo suočavanje s prošlošću i jasno distanciranje od svega onoga što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se. U izostanku takve vrste političke volje, koja nije slučajna, ona je dio strategije. U BiH je rat samo nominalno prestao oružanim sredstvima, a nastavljen je političkim projektima pa i negiranje svake vrste uključujući i negiranje zločina i genocida u Srebrenici predstavlja dio strategije. Kao što je uporedo s tim prisutno i negiranje BiH, njenih institucija, državnosti, odluka ustavnih sudova, državnih zakona, blokada državnih institucija... Sve je to dio jedne strategije koja se u BiH intenzivno dešava još od 90-ih godina prošlog stoljeća - kaže Begić.

I to negiranje genocida, navodi, jeste dio te iste strategije.

- Mislim da je takva vrsta politike pokazala svoju pogubnost još 90-ih godina prošlog stoljeća i mislim da to nikuda ne vodi na prvom mjestu srpski narod koji bi trebao doživjeti određenu vrstu katarze. Ne govorim ovdje o cjelokupnom narodu, ali na prvom mjestu imam u vidu političke lidere koji su se smjenjivali, smjenjivale su se i različite političke opcije, ali uvijek postoji jednoglasnost i konsenzus kada je riječ o negiranju genocida u Srebrenici koji je presuđen i presudama Međunarodnog suda. Mislim da to nije put kojim odgovorni lideri treba da vode svoj narod. Vidimo katastrofalne posljedice takve politike još od 90-ih godina do današnjih dana, gdje zbog pravne nesigurnosti, zbog širenja nacionalizama, zbog stalnog vrijeđanja žrtava, izazivanja netrpeljivosti upravo po tom osnovu i reakcija i kontra reakcija imamo situaciju da stanovništvo masovno napušta zemlje regiona - ističe Begić.

Što se tiče budućeg statusa Srebrenice, kaže, smatra da ona treba da bude distrikt.

- Smatram da čak jedan vid harizme i suočavanje s prošlošću u BiH, sa svim onim negativnim što se dešavalo u bliskoj prošlosti bi bio kada bi jedna takva ideja i inicijativa došla od političara i političkih subjekata iz entiteta RS - navodi Begić. 

U javni diskurs u BiH, kaže, opet strategijski i ciljano gurnuta problematika legitimiteta i to na jedan prilično vulgaran način.

- Upravo dovršavam jednu trilogiju, tri knjige koje se bave problematikom legaliteta i legitimiteta. Riječ je o izuzetno složenoj teorijskoj, filozofskoj i pravnoj problematici. Na neki način se naježim kada vidim kako se to u političkom prostoru nedopušteno pojednostavljuje i vulgarizira opet u svrhu određenih političkih projekata. Nama je nasilno gurnuta priča o legitimitetu da mi ne bismo pričali o legalitetu. U demokratskom društvu ne možete biti legitimni, ako niste legalni. Prvo morate da budete legalni, na pravu zasnovani, da bi ste onda mogli da bude legitimni. Nema u demokratskom društvu legitimiteta bez legaliteta. A kod nas u BiH je upravo problem u deficitu legaliteta. Mi sa stanovišta općeprihvaćenih demokratskih standarda spram obaveza pravne naravi koje su stupile ratifikacijom Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim protokola i drugih međunarodnih sporazuma imamo nelegalan sistem. To jer smo činom ratifikacije Evropske konvencije posebno njenog Protokola 12 koji podrazumijeva apsolutnu jednakost u svim oblastima, a posebno u oblastima biračkih prava, odakle počinje demokratija. To je izvor demokratije - navodi Begić.

VEZANI TEKST - Čović odbija promjenu Ustava, Izetbegović i zvaničnici EU-a tvrde da bez toga nema provedbe presuda iz Strazbura

Dakle, kaže, mi smo bili u obavezi kao država da uskladimo naš ustavni poredak još prije 15 godina s preuzetim obavezama iz tih međunarodnih instrumenata.

- Mi to, međutim, nismo uradili. I pri tome ne samo da smo povrijedili međunarodno pravo, ne samo da kršimo Evropsku konvenciju i njene protokole, mi time kršimo i Ustav BiH koji u jednom svom dijelu zapravo govori o obaveznosti primjene načela Pakta sunt servanda koji podrazumijeva izvršavanje preuzetim međunarodnih ugovora u dobroj vjeri. To načelo postavlja na nivo ustavne norme. Mi takvim nečinjenjem zapravo kršimo i Ustav BiH, odnosno unutrašnji pravni poredak. Zbog toga imamo nelegalnu vlast koja se bira prema pravilima koja su davno morala biti promijenjena u skladu s činom ratifikacije Evropske konvencije i njenih protokola. To je ono na što je nas Evropski sud za ljudska prava upozorio - tvrdi Begić.

Ističe da nije obaveza usaglašavanje ustavnog poretka BiH s Evropskom konvencijom i njenim protokolima, odnosno s općeprihvaćenim međunarodnim demokratskim standardima nastala činom donošenja presude Evropskog suda za ljudska prava nego je nastala činom ratifikacije Evropske konvencije i njenih protokola.

- Ono što je veoma važno riječ je o obavezi pravnog karaktera. To je ono na što nas stalno upozoravaju - ustavna vladavina, odnosno vladavina prava. To nije obaveza čisto političkog karaktera. To je na prvom mjestu obaveza pravnog karaktera, a politika mora i treba da se kreće u granicama prava. Jer, i prema stavovima evropskih i svjetskih ustavnih i vrhovnih sudova izabrani zastupnici imaju legitimitet samo dotle dok se kreću u granicama ustava bilo da je riječ o činjenju i direktnom kršenju ustavne ili neke međunarodno pravne obaveze koja ima inače nadustavnu snagu, bilo da je riječ o nečinjenju koje dovodi do takvog stanja. Onog momenta kada izabrani zastupnik izađe izvan granica ustavnog okvira na osnovu kojeg je izabran on zapravo samim tim gubi kvalitet legaliteta, a kada nema, kada nestane legaliteta, onda više ne možete biti ni legitimni - ističe Begić. 

VEZANI TEKST - Kad se prave veći katolici od pape: Komšić je za Vatikan "legitiman", u Hrvatskoj persona non grata

Naglašava da je kod nas pojam legitimiteta i takozvanog legitimnog predstavljanja do krajnosti vulgariziran.

- On je zapravo sveden na formu koja je bila poznata u totalitarnim režimima. Ko su legitimni? Primjera Nijemci za vrijeme nacističke Njemačke. Ili legitimni pripadnici određene rase. Sada ovdje govorimo o legitimnim predstavnicima jednog naroda. Dakle, postoje pripadnici određenog naroda koji se tom logikom smatraju nelegitimnim, čija prava bi bila uskraćena. Sada u 21. vijeku različiti su mehanizmi, da tako kažemo, kapitacije te vrste "građana" koji objektivno žive, postoje, plaćaju poreze BiH. Nekada su se takvi vodili u logore, a sada bi ih putem ustava i zakona lišili njihovih građanskih prava. To je naravno nedopustivo u 21. vijeku - navodi Begić.

U tom smislu, kaže, ne postoje nekakve virtuelne izborne jedinice. 

- Zahtjevi HDZ-a BiH su virtuelni. Oni kao takvi nikada neće biti prihvaćeni ne zato što ja to kažem, već zato što su anticivilizacijski, usmjereni na prvom mjestu protiv pripadnika vlastitog naroda. Ovdje više nisu smetnja komšije Srbi i Bošnjaci i mi koji dolazimo iz reda ostalih. Nego su sada glavna smetnja i glavni problem pripadnici hrvatskog naroda sa stanovišta pozicije HDZ-a BiH. Pitanje je dokle će ići u tome. Kada se pokušava neki vulgarizirani politički koncept osmisliti prvo se njemu nađe neko zvučno ime. Pogledajte, mi sada pričamo o legitimnom predstavljanju. A ustvari kada uđete u taj politički koncept, odnosno projekat, vidite da tu nema ništa legitimno i vidite u smislu predstavljanja da je riječ o tome da jedna politička partija zapravo privatizira pravo na predstavljanje čitavog jednog naroda i da je riječ o borbi čisto za političke pozicije pri čemu se svi oni građani koji se ne identificiraju sa jednim vođom i jednom partijom zapravo smatraju nelegitimnim pa čak bi se usudio reći i nepoželjnim - tvrdi Begić.

Konstitutivnost privremena mjera

Moramo, kaže, da znamo da je princip konstitutivnosti naroda svojevrsna privremena mjera.

- Dakle, u pravu nisu sve vrijednosti jednakog nivoa intenziteta. Postoje neke apsolutne vrijednosti zarad kojih se neke druge pravne vrijednosti koje su također pravne vrijednosti mogu privremeno ograničiti. Tako po međunarodnom pravu najviši legitimni cilj je mir i sigurnost. Radi uspostavljanja mira i sigurnosti je uveden princip konstitutivnosti naroda u BiH na način kako je to pozicionirano Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zbog mira i sigurnosti kao najvišeg legitimnog cilja i do ostvarenja tog cilja, jer svaki cilj, ako je takav ima fazu svog ostvarenja, u pravnom smislu se može smatrati opravdanim kroz pozicioniranje posebnih prava konstitutivnih naroda u ustavnom poretku na određeno vrijeme. Vrlo je bitno naglasiti da takva vrsta ograničenja u skladu s općeprihvaćenim demokratskim standardima imaju temporalni karakter, ona su na određeno vrijeme dok se cilj ne izvrši - ističe Begić.

Na kraju krajeva, navodi, presudama Evropskog suda za ljudska prava je jasno kazano da ne postoje više razumni razlozi za održavanja stanja etničke diskriminacije zasnovanom na principu konstitutivnosti naroda budući da su mir i sigurnost kao najviši legitimni cilj uspostavljeni i da nema više niti jednog razumnog razloga za održavanje diskriminacije na snazi.

- Dakle, mi moramo shvatiti princip konstitutivnosti kao privremenu mjeru dok se ne uspostavi mir i sigurnost. U tom tonu su i na toj liniji su i presude Evropskog suda za ljudska prava koji su za nas pravno obavezujući. Mi smo ratifikacijom Evropske konvencije i njenih protokola prihvatili i nadležnost Evropskog suda za ljudska prava kada je riječ o tumačenju odredbi konvencije i njenih protokola. Riječ je o pravnoj obavezi. Ukoliko je to u jednom vremenskom periodu bilo neophodno, sada je suvišno, da ne kažem i zabranjeno spram pravnih obaveza koje su proizašle iz ratifikacije međunarodnih instrumenata, ali i činjeničnog stanja koje trenutno vlada. Dakle, može se smatrati čak i nedopuštenim, odnosno jeste nedopušteno održavanje takvog stanja diskriminacije i na to nas je jasno u nekoliko navrata upozorio Evropski sud za ljudska prava - ističe Begić.

Što se tiče kolektivnih i individualnih prava, navodi, to je diskusija o kojoj bi se mogla voditi polemika satima, ako ne i danima.

- Suštinski je bitna jedna stvar, a to je da se nigdje na svijetu ne može kolektivna jednakost bilo kojeg kolektiviteta ostvarivati na način da se uskrate prava drugom kolektivitetu po bilo kom osnovu. To je tako bilo da li po etničkoj pripadnosti ili nečemu drugom. Kod nas imamo taj pokušaj i po osnovu stranačke pripadnosti, a prema pripadnicima istog naroda koji možda ne žive na određenom teritoriju gdje određena stranka ima apsolutnu vlast, koji ne pripadaju toj političkoj orijentaciji. Ne može se tako ostvarivati kolektivna jednakost. Vidjeli smo da se ona i ne ostvaruje. Zapravo se pokušavaju pod krinkom ostvarivanja kolektivne jednakosti očuvati vladajuće pozicije jedne političke stranke - njena kontrola nad finansijskim tokovima, njena kontrola nad institucijama pravosuđa, jer nemojmo zaboraviti da bi mnogi istaknuti nosioci političkih funkcija u vladajućim političkim partijama, svim u prethodnih 20 godina, itekako se mogli naći na optuženičkim klupama u slučaju da izgube pozicije moći - navodi Begić.

I onda se tu, kaže, poziva na kolektivne interese pa se izmisli "lijep naziv" legitimno predstavljanje.

- Zapravo se radi o najgorem obliku zagovaranja i produbljivanja diskriminacije koja bi vodila daljnjem kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima i povredi već donesenih presuda Evropskog suda za ljudska prava. Na kraju krajeva vrlo je zanimljivo da krivično zakonodavstvo BiH inkriminiše kao krivično djelo svaki pokušaj, odnosno svako onemogućavanje provođenja presuda Ustavnog suda i presuda Evropskog suda za ljudska prava. Dakle, inkriminiše kao krivično djelo takvo ponašanje koje na bilo koji način onemogućava provođenje takvih presuda i zaprijećuje relativno visoku kaznu. Vidimo da institucije pravosuđa ne reaguju kada je o tome riječ mada je sasvim jasno s kojih adresa, s kojih pozicija moći i trgovine utjecaja zapravo dolaze te blokade koje sprečavaju provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Onog momenta kada provedemo presude Evropskog suda za ljudska prava bez obzira na unutrašnji ustavni konstrukt otvorit će se okolnosti za potpuno drugačiju i političku sliku u BiH - navodi Begić. 

Ističe da kada se ne budu pripadnici određenih etničkih skupina vezivali za dijelove teritorija BiH, kada oni iz Banje Luke primjerice budu morali doći u Sarajevo da održe predizborni miting, tada će se promijeniti i retorika, tada se mijenja krvna slika cjelokupnog političkog sistema.

- Tada umjerenije snage i umjerenije politike dolaze do izražaja. Odgovorno tvrdim da BiH jako brzo, u periodu od osam do 12 godina može postati vrlo prosperitetna zemlja u koju se vraćaju njeni građani. Ako to nije cilj politika, pa hajmo reći i nacionalnih vođa da im se ljudi vraćaju, da ljudi ostaju, a ne da ljudi bježe pored silne njihove tolike brige za njihova kolektivna, nacionalna, etnička, vjerska i druga prava, onda ja ne znam imamo li možda posla s licemjerima. Ako im nije stalo da održivu supstancu naroda bosanskohercegovačkog ili naroda, kako god, na ovom prostoru. Jer dok se vodi politička borba za teritorije, za potencijalno prekrajanje linija razgraničenja unutar BiH, onda možda u nekim glavama i granicama u regionu nestaju ljudi. Ti teritoriji se ubrzano prazne. I valjda to svima treba da bude motiv da sjednemo i da vidimo šta i kojim putem da idemo, ako smo iskreni. Ako štitimo samo sebe, svoje pozicije, moći, finansije, ako se štitimo od određenih progona pravosudnih i drugih onda ćemo pričati o narodima i stvari gurati da one budu što gore i gore - kaže Begić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.