Smajić se nedavno našla na udaru kolega iz NSRS-a i politike koju vode srpski predstavnici jer im se nije svidjelo što je tokom sjednice kazala notornu istinu, da su pripadnici Vojske Republike Srpske počinili genocid i da uniforma te iste vojske, koju je u svom nakaradnom performansu nosio skupštinski zastupnik Nebojša Vukanović, uznemirava i nju i njen narod.

Zastupnički imunitet

Srpski mediji i političari pokušali su izvršiti pritisak na pravosudne institucije da procesuiraju Begiju Smajić, koja je u genocidu izgubila veliki broj članova najuže porodice. Smajić bi sudili po novom zakonu koji je nedavno donesen, a kojim se prijeti kaznom zatvora u slučaju da neko uvrijedi Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu. Međutim, u Zakonu o imunitetu RS-a piše da "zastupnici u Narodnoj skupštini i članovi Vijeća naroda neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u zakonodavnim organima RS-a".

- Kada je u pitanju genocid nad Bošnjacima, ja sam samo iznijela pravne činjenice iz punopravnih presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Suda Bosne i Hercegovina te sudova Njemačke u kojima ne dvosmisleno piše da su genocid nad bosanskim muslimanima (Bošnjacima, op. a.) počinili Vojska i policija Republike Srpske. Koga istina vrijeđa, to je dokaz da je želi sakriti. Moj odgovor na sve prijetnje je da ću nastaviti govoriti istinu, a ona je nedvosmislena: Genocid nad Bošnjacima je počinila Vojska i policija RS-a. Neka me tuže ako imaju argumente. Od pritiska i prijetnji meni je teže pala činjenica da osim Stranke za BiH i SDA, nijedna druga stranka nije stala u moju zaštitu, također i razna udruženja, intelektualci, Memorijalni centar Potočari i drugi - ustvrdila je Smajić.

Da je pritisci i prijetnje nisu pokolebali i obeshrabrili pokazuje i to što se Smajić dostojanstveno, politički iskusno, osvrnula na dešavanja posljednjih mjeseci u NSRS-u, a koja su u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH.

- Srpski političari Dejtonski sporazum tretiraju kao "švedski sto", iz njega uzimaju ono što im odgovara, tumačeći to na svoj način iz pozicije negiranja države Bosne i Hercegovine, dajući atribute državnosti entitetima koji nisu država već administrativno-upravni dijelovi države Bosne i Hercegovine. Mislim da u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine sjede odgovorni i stručni ljudi koji će blagovremeno odraditi svoj dio posla - stava je Smajić.

Pravo jače od nasilja

Dotakla se i pitanja o kojim se raspravljalo u NSRS-u, a koja se tiču ugrožavanja državne imovine, osnivanja entitetskog visokog sudskog i tužilačkog vijeća, agencije za lijekove i oružanih snaga.

- Od momenta potpisivanja Dejtonskog sporazuma srpska politika, na razno razne političke marifetluke želi da se dokopa državne imovine. Također, srpski političari žele razvlastiti državu Bosnu i Hercegovinu, na način da što manje, a po mogućnosti nikako na nivou države ne bude nadležnosti. Kad god im se ukaže prilika oni će to raditi, a radili su i do sada. Važno pitanje državnosti svake države je državna imovina zato je oni žele oteti i knjižiti kao entitetsku svojinu. Neće moći! Jače je pravo od nasilja. Samo i jedino Bosna i Hercegovina je vlasnik zemlje, šuma, voda, neba, i ostalih općih dobara koje dobro svih građana podjednako. Kada su u pitanju pokušaji formiranja entitetskih agencija i institucija, bilo koje vrste, a iste postoje na nivou države, smatram nepotrebnim i ekonomski štetnim. Istovremeno takvo djelovanje priziva pravnu anarhiju i bezakonje - poručila je Smajić.

U današnjem svijetu svaki pokušaj je moguć, konstatacija je Smajić na pitanje da li je zbog ovakvih poteza moguće otcjepljenje RS-a od države Bosne i Hercegovine. Međutim, tvrdi da bi sve i ostalo na pokušaju i ništa više.

- Nejasna je uloga i nekih predstavnika međunarodne zajednice koji ne štite evropske principe demokratije nego doprinose dodatnim etničkim podjelama. Dodamo li u posljednje vrijeme sve prisutniji porast desničarskih partija u EU, to nas upozorava da se trebamo uzdati prije svega u sebe i našu sposobnost da se odbranimo od sljedećeg genocida i drugih oblika napada na državu Bosnu i Hercegovinu - tvrdi Smajić.

Govoreći o neprihvatanju Zakona o zabrani negiranja genocida i veličanju ratnih zločinaca kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, u entitetu RS od srpskih predstavnika Smajić kaže:

- Koji je to zločinac spreman sebe u ogledalu prepoznati kao zločinca.

Ističe da je velikosrpska nacionalistička politika prethodila genocidu.

- Njeni provoditelji, danas u miru, žele dovršiti ratne ciljeve. Iz tih razloga negiraju genocid, pokušavaju oduzeti državnu imovinu, pokušavaju uspostaviti paralelne institucije. Takva politika neće proći jer i dalje većina građana BiH stoji na braniku domovine i mi ćemo se odbraniti od secesionističkih nasrtaja na našu zemlju - kaže Smajić.

EUFOR ima mandat da djeluje

Dotakla se i blokada koje dolaze od bivšeg predsjednika Vlade RS-a Milorada Dodika i trenutnog člana Predsjedništva BiH.

- Dodik bi sve blokirao kad bi mogao. Njega i njemu slične, jednostavno, treba zaustaviti. Tu obavezu imaju prije svega probosanski političari i pravosudne institucije, a onda i oni koji su vrhovni tumači i dio Dejtonskog ustava Bosne i Hercegovine, a to su OHR i članice PIC-a. Zašto se do sada nisu poduzele efikasniji koraci od strane međunarodne zajednice, ne znam. Treba pomenuti i snage EUFOR-a kao međunarodnog organa zaduženog za sigurnost. Njima ne trebaju odluke institucija Bosne i Hercegovine da djeluju jer taj mandat imaju - navodi Smajić.

Najveći dio povratnika u RS su Bošnjaci, koji su i najveći garant opstanka BiH, kaže Smajić, koja se kao zastupnica u RS-u dotakla njihovog života u ovom dijelu zemlje. Ona smatra da treba izbjegavati termin "povratnici" jer je prošlo više od 25 godina od završetka rata.

- Mnogo je rođenih u mjestima svoga življenja u manjem bh. entitetu tako da su i punoljetni, i nisu se niodakle vraćali. Radije bih da govorimo o položaju Bošnjaka u RS-u, nego povratnika. Oni su najjači garant opstanka Bosne i Hercegovine. Kako žive? Bore se svaki dan da prežive, bore se protiv entitetske institucionalne diskriminacije prije svega kod zapošljavanja i obrazovanja. Za opstanak Bošnjaka u RS-u neophodna je značajnija podrška federalnih i kantonalnih institucija. Želim istaći da u sferi svakodnevnog života između Bošnjaka, Hrvata i Srba nema problema. Problemi su u sferi politike. Glavni problem je svima zapošljavanje - kaže Smajić.

Osvrnula se i na to što se u ovom dijelu Bosne i Hercegovine ne obilježava Dan nezavisnosti BiH, 1. mart.

- Ovaj datum kao dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine obilježava se širom Bosne i Hercegovine, istina ne kroz institucije RS-a već kroz raznovrsne oblike aktivizma građana BiH koji poštuju Dan nezavisnosti. Dugo će tako biti. Nemojmo se zanositi skoroj promjeni srpske političke svijesti. Što bude više normalnih građana u RS-u koji vole svoju domovinu, biće i više obilježavanja svih praznika koje ne poštuje secesionistička elita u manjem bh. entitetu - istakla je Smajić.