Članovi Centralne izborne komisije (CIK) BiH privode kraju aktivnosti oko provedbe postupaka i sakcionisanja aktera izbornog procesa zbog kršenja izborne šutnje i pravila kampanje.

- Jutros su put gradova i općina krenuli da preuzmu izborni materijal koji će u skladištu CIK-a u Lukavici biti smješten na više od 1.100 paleta i sav taj materijal će biti spreman da se u njega izvrši uvid ili eventualno ponovo brojanje u postupku utvrđivanja izbornih rezultata - rekao je predsjednik CIK-a Branko Petrić, te pozvao novinare da ukoliko žele, mogu napraviti uvid u taj materijal i posjetiti i glavni centar za brojanje u Zetri.

- Sinoć je počelo brojanje nepotvrđenih glasačkih listića. To je prva kategorija listića koja se broji i ubraja u rezultate, njih oko 3.700, među kojima su i oni koji su prijavili CIK-u da ih je neko u njihovo ime odjavio da glasaju putem pošte. Iza toga ide brojanje listića koje su dopremili mobilni timovi, za glasanje u odsustvu, a onda za onih 77.000 koji su glasali putem pošte i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH - rekao je Petrić.

Prema njegovim riječima, više od 97 posto biračkih odbora uradilo je svoj posao "perfektno" i ti rezultati su već objavljeni.

- Centralni birački spisak smo 45 dana prije izbora zaključili. MUP-ovi su sa tog biračkog spiska skinuli oko 4.500 glasača, većinom umrlih. Napravit ćemo provjere i vidjeti da li je neko glasao u ime ljudi koji su skinuti sa spiska, mada ne vjerujemo da je takvih situacija bilo. Nije bilo prigovora od oko 6.000 posmatrača nevladinog sektora. Nismo zabilježili nijedan slučaj da je neki građanin došao na glasačko mjesto, a da mu nije omogućeno glasanje. Veoma rijetko se to može naći - kaže Petrić.

Član CIK-a Suad Arnautović govorio je o incidentu koji se desio na dan izbora.

- Jedan predstavnik političke stranke je ušao na press konferenciju CIK-a i demonstrativno izjavio da se njegova rahmetli mati nalazi na spisku. Istražili smo taj slučaj. Centralni birački spisak i evidencija građana s biračkim pravom se pravi na osnovu službenih evidencija. Od 2006. na snazi je automatska ili pasivna registracija, gdje država treba uvesti svoje državljane s biračkim pravom u spisak, a ne građani. Na ovom primjeru smo vidjeli šta se može desiti ako nisu obavljene procedure propisane zakonom. Prvi korak je matični ured, koji upisuje osobu u matičnu knjigu umrlih, izdaje izvod i dostavlja ga MUP-u, a onda je MUP dužan poništiti sve izdate dokumente, među kojima je lična karta i prijava prebivališta osobe – objasnio je Arnautović.

Na pitanje novinara da li je tačno da su pojedini članovi biračkih odbora glasački materijal nosili kući, član CIK-a Ahmed Šantić rekao je da nema nikakvih podataka o tome. 

- Gdje je to čuvano, ja vam u ovom trenutku ne mogu reći, ali je praksa da materijal obično ostaje u javnim prostorima i školama gdje ga čuva policija. Imamo pritisaka, ali vas uvjeravamo da ćemo izdržati i ova institucija će u roku od 30 dana donijeti odluku o potvrđivanju izbornih rezultata - rekao je Šantić.

Na pitanje o pola miliona nevažećih listića, Branko Petrić kaže da je taj relativno visok postotak uobičajen za BiH. 

- Naš zakon, kao nijedan drugi poznati zakon, u nevažeće listiće ubraja i one koji nisu popunjeni. Sva druga zakonodavstva takve listiće samo statistički konstatuju i oni se ne broje u nevažeće listiće. Kod nas su više od polovine nevažećih glasačkih listića prazni. Ne znam zašto su prazni, da li je to opcija onih koji su glasali. Možete odgovore potražiti u Bosanskom Grahovcu, Petrovu, Janji, pa ćete vidjeti nekom matematikom šta je u pitanju. Ubjedljivo je najmanji broj onih listića gdje su građani glasali iz neznanja - kaže Petrić.