Članovi Predsjedništva RBiH Stjepan Kljuić i Tatjana Ljuić Mijatović podržali su stavove i zaključke, uz izvinjenje zbog opravdanog izostanka na sastanku.

Članovi Predsjedništva Republike BiH podržali su Principe za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine, koje su usaglasile te organizacije, a podržalo ih je gotovo 60.000 građana Bosne i Hercegovine, putem web aplikacije www.izmjeneustava.com  

Članovi Predsjedništva Republike BiH pozvali su građane, koji to dosad nisu, da podrže ponuđene Principe kao i članove Predsjedništva BiH, sve zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ustavna reforma je međunarodno pravna obaveza Bosne i Hercegovine.

- Podržava se rad OHR-a i visoki predstavnik Christian Schmidt uz zahtjev da se odmah poduzmu neophodne mjere i aktivnosti, u skladu s odredbama Deytonskog sporazuma koje podrazumijeva poništavanje i zaustavljanje zaključaka koje je donijela Narodna Skupština RS na posebnoj sjednici 10.12.2021. godine. Isto je potrebno učiniti jer poduzete mjere NSRS predstavljaju kršenje Deytonskog sporazuma političkim i pravnim nasiljem koje može prerasti u oružani sukob. Od nadležnih pravosudnih institucija BiH zahtjeva se hitna reakcija. Pregovori koji se trenutno vode između domaćih i međunarodnih predstavnika treba odmah vratiti u institucije Bosne i Hercegovine. Nedopustivo je i nezakonito blokiranje rada državnih institucija, pa je jasno da se pregovori ne mogu voditi pod ucjenama i pritiscima - naglašeno je.

Zaključeno je i to da demokratske političke snage u Bosni i Hercegovini ne smiju pristati na pregovaranje pod ucjenama i pristiscima koji su nametnuti i očigledno prisutni. Taj zahtjev važi i za, kako se navodi, sve međunarodne medijatore koji su uključeni u procese pregovaranja.

- Svaka rasprava o "raspodjeli državne imovine" mora uzeti u obzir odredbe Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokole uz nju, koja predstavlja 'ustavni instrument evropskog javnog poretka'. Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava je, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, direktno primjenjiva i ima prioritet nad svakim drugim pravom (čl.2.2). Pošto je Bosna i Hercegovina potpisnica Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, direktno je odgovorna za zaštitu prava na imovinu (čl.1. Protokol 1.) a ne entiteti, kantoni i slično. Stoga država Bosna i Hercegovina ima odlučujuću ulogu u rješavanju pitanja ne raspodjele nego upotrebe državne i druge imovine.

Rješavanje državne imovine, koje se pojavilo kao tema razgovora iz OHR-a, mora se rješavati u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i pravosnažnom presudom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Tražimo od OHR-a da se, kao prvi nužni pravni korak ka rješavanju tog pitanja, naloži evidentiranje državne imovine od strane Pravobranilaštva BiH. Nikakva podjela državne imovine između države i nižih nivoa vlasti ne dolazi u obzir. Državna imovina se od države može dati isključivo na upravljanje i korištenje nižim nivoima vlasti. Suverenitet države ogleda se u državnoj imovini te je podjela državne imovine podjela države BiH. Tražimo od zastupnika u PSBiH da javno iznesu stavove i ne dozvole podjelu državne imovine, već da se isključivo može govoriti o donošenju zakona kojim se definira korištenje i upravljanje - navodi se.

Ostaje čvrsto opredjeljenje da je, kako ističu, okvir koji se mora poštivani Deytonski mirovni sporazum, sa svim usaglašenim aneksima. Svaki drugi put vodi u neizvjesnost i moguće sukobe, koji građani Bosne i Hercegovine sigurno ne žele.

- Članovi Predsjedništva RBiH, koji u proširenom sastavu predstavljaju Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine, nastavit će konsultacije, pratiti stanje u i oko države Bosne i Hercegovine te se očitovati o koracima i postupcima koji će biti usmjereni na očuvanje međunarodno-pravnog subjektiviteta države Bosne i Hercegovine utemeljene na evropskim demokratskim vrijednosti i vladavini prava - navodi se.

U delegaciji organizacija civilnog društva bili su Lada Sadiković, Emir Zlatar (VKBI), Marinko Pejić (HNV), Zoran Jovanović i Rajko Živković (SGV).