open-navfaktor-logo
search
Upućena rezolucija
Dodik lobira preko desničara: Izbacivanje stranih sudija tema u Briselu, zastupnica zabrinuta za "bosanski narod"
Europarlamentarka Julie Lechanteux, članica francuske desničarske stranke Nacionalni savez, uputila je u proceduru u Evropskom parlamentu Prijedlog rezolucije o reformi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za prestanak mandata stranim sudijama.
18.09.2020. u 21:13
get url
text
Julie Lechanteux i Milorad Dodik
get url
text

Nastavak je to kampanje koju političke strukture iz entiteta RS, uz pokroviteljstvo Kremlja i uz posredstvo desničarskih stranaka poput Nacionalnog saveza ili italijanske Lige, vode u Briselu u posljednje dvije godine.

Lechanteux je u razgovoru za RTRS govorila o motivima za upućivanje rezolucije, ne skrivajući oskudno poznavanje načina djelovanja i prakse u Ustavnom sudu BiH.

- Glavno očekivanje je pokretanje debate o toj instituciji koja je vrlo sporna u BiH. Ustavni sud u kojem troje stranih sudija rade ruku pod ruku sa dvoje bošnjačkih sudija neprestano preglasavaju Srbe i Hrvate i rade na sprovođenju bošnjačke političke agende kršeći Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma – izjavila je Lechanteux.

Podsjetit ćemo da je predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević prije nekoliko mjeseci potvrdio da su 99,6 posto odluka te institucije donijele domaće sudije, bez učešća stranih sudija, što obesmišljava teze o "neprestanom preglasavanju Srba i Hrvata". Za posljednju odluku Ustavnog suda BiH koju su u entitetu RS ocijenili kao spornu, a koja se odnosi na poljoprivredno zemljište, glasale su i sudije iz reda hrvatskog naroda.

Priznala je Lechanteux da europarlamentarci ne znaju mnogo o "tim detaljima", a njeno oskudno poznavanje domaćih političkih prilika u RTRS-u su pokušali prikriti netačnim prijevodom njene konstatacije o nepostojanju odgovornosti stranih sudija prema "bosanskom narodu".

Rješavanje statusa stranih sudija u Ustavnom sudu BiH je obaveza koju je pred BiH stavila Evropska komisija u svom Mišljenju, ali je to samo jedna u nizu obaveza koje sveobuhvatno vode do reformiranja BiH u modernu evropsku državu. Političke strukture iz entiteta RS su izdvojile strane sudije u Ustavnom sudu BiH, potpuno zanemarujući ostale ključne prioritete koji se kose sa njihovim politikama.

- Od 14 preporuka za eventualni status kandidata BiH, napisali su da treba rješiti pitanje stranih sudija. Ali ono što oni operativno rade, to ostavljaju za kraj koji može da bude možda nikada ili za deset godina. To je prioritetno pitanje što se tiče nas, a koliko znam i Hrvata – izjavio je šef SNSD-a Milorad Dodik.

Iako očigledno ne zna mnogo o BiH i njenom ustavnom uređenju, Lechanteux u Evropskom parlamentu pokušava nametnuti paralelu koja nije imala mjesto na stolu u Washingtonu, a to je paralela između statusa Kosova i entiteta RS.

- S obzirom na to da je EU vodio dijalog između Srbije i Kosova od 2001. godine, da li visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku smatra da je prikladno da se o istom statusu razgovara i o pitanju RS-a – glasi upit Lechanteux.

Ova diplomatska ofanziva francuske desničarke zapravo je kontinuitet sličnih istupa njenih stranačkih kolega, kao i kolega iz italijanske Lige, desničarske stranke čiji je lider Matteo Salvini optuživan za veze sa Moskvom.

Virginie Joron iz Nacionalnog saveza je prošle godine zatražila od Evropske komisije kažnjavanje "muslimanskog entiteta u BiH"

VEZANI TEKST - Francuska desničarka se zbog BiH obratila Evropskoj komisiji: "Hoćete li kazniti muslimanski entitet?"

Njena stranačka kolegica Dominique Bilde je u martu ove godine uputila Prijedlog rezolucije o očuvanju prava RS-a.

- Pozivamo visokog predstavnika i Komisiju da primora BiH da se strogo pridržava Dejtonskog sporazuma i da poštuje ustavne ovlasti dodijeljene BiH i RS-u – navodi se u prijedlogu kojeg je dostavila Bilde.

Bilde se u svom prijedlogu referirala na Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS-a, čije je pojedine odredbe Ustavni sud BiH ocijenio kao neustavne. Bilde je u novembru 2017. godine Evropskoj komisiji dostavila upit o "stanju hrvatske manjine u BiH", u kojem je istaknula da je "Evropski parlament izrazio rezerve u vezi s reformama koje je poduzela BiH", osudivši "nedostatak zajedničke vizije koju su pokazali politički lideri triju etničkih zajednica u zemlji" i naglašavajući potrebu "jačanja federalizma”.

VEZANI TEKST - Francuska desničarka u Evropski parlament uputila Rezoluciju o očuvanju prava Republike Srpske

U ljeto ove godine su zastupnice italijanske Lige Stefania Zambelli, Simona Baldassarre i Anna Bonfrisco dostavile upit Evropskoj komisiji u kojem su se kritički osvrnule na Rezoluciju SDA, koju su nazvali "najvećom muslimanskom strankom u BiH".

Bliske kontakte sa desničarskom strankom Liga Dodik je uspostavio u februaru 2019. godine, kada se u Beču sastao sa zvaničnicima te stranke i austrijske Slobodarske partije. Na tom je sastanku, podsjetit ćemo, dogovoreno "inteziviranje saradnje" između tih stranaka. Predsjednik Lige Matteo Salvini označavan je kao "ruski igrači" u Evropskoj uniji, a ta stranka je optuživana da su im kampanje finansirali ruski investitori.

Italijanska Liga u Evropskom parlamentu djeluje skupa sa desničarskom strankom Nacionalni savez Marine Le Pen pod imenom "Identitet i demokratija".

VEZANI TEKST - Rezultati Dodikovog sastanka u Beču: Italijanske desničarke optužuju SDA i traže reakciju EU-a

Uprkos kontinuiranom lobiranju u posljednje dvije godine, u kojem učestvuju i europarlamentarci iz Hrvatske koji zastupaju potrebu izmjena izbornog zakonodavstva po mjeri HDZ-a BiH, te aktivnosti u praksi nisu dale očekivane rezultate.

Sličan epilog ne može imati ni nametanje rasprave o izbacivanju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Izostanak za SNSD očekivanog epiloga nije posljedica činjenice da je vrlo upitna prolaznost te rezolucije u Evropskom parlamentu, ili da ona u svakom slučaju nije obavezujućeg karaktera za BiH, već činjenice da je rješavanje statusa stranih sudija već prepoznato kao prioritet za BiH, ali kao dio sveobuhvatnih reformi kojima se ponajviše protivi SNSD.

Prioriteti koje je Evropska komisija postavila pred BiH nisu Dejtonski mirovni sporazum kojeg Dodik doživljava kao švedski sto, pa sa njega bira samo ono što mu odgovara, već set obaveza koje se moraju provesti kako bi naša zemlja mogla postati članica Evropske unije.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.